Ovih je dana Nacionalna i sveučilišna knjižnica objavila imena tridesetak najposuđivanijih pisaca u hrvatskim knjižnicama, ali za 2016. godinu!? Statistika se vodi kako bi Društvo hrvatskih književnika autorima isplatilo naknadu za posudbu knjiga. No, s isplatama se iz godine u godinu kasni, pa u DHK, iako je otpočeo studeni, još nisu dobili službene podatke iz NSK, a nisu ni sklopili ugovor težak dva milijuna kuna s Ministarstvom kulture. Stoga je veliko pitanje hoće li pisci, ilustratori i prevoditelji svoj novac za posudbe u 2016. dobiti u ovoj 2018. godini.
Poredak se ne mijenja
A poredak među tri najposuđivanija živuća autora i u 2016. bio je isti kao i 2015. godine. Prva je ponovno Sanja Pilić sa 24.296 posudbi, drugi akademik Pavao Pavličić (koji je nedavno objavio stoti naslov) s 18.977 posudbi, a treća Sanja Polak s 14.585 posudbi. Na četvrtom mjestu je Miro Gavran s 12.971 posudbom. Usporedbe radi, Hrvoje Hitrec ima 8849, Luko Paljetak 11.318, Zoran Ferić 4345, Miljenko Jergović 4740, Goran Tribuson 6198, Ante Tomić 4935, a Ivan Aralica 2422 posudbe. Mama Harryja Pottera J. K. Rowling ima 13.427., a Dan Brown 4310 posudbi.
Od mrtvih domaćih književnika, najposuđivanija je Ivana Brlić-Mažuranić s 18.890 posudbi, a slijede je August Šenoa s 12.847 i Ivan Kušan s 11.850 posudbi. Treba reći da se među tri najposuđivanija naslova nalaze čak dva djela Ivane Brlić-Mažuranić. Na prvom su mjestu “Priče iz davnine”, a na trećem “Čudnovate zgode šegrta Hlapića". Između njih se smjestio Salingerov “Lovac u žitu”.
Rekorderi po posudbama ipak nisu pisci, nego književni prevoditelji. Tako je na čelu liste prevoditeljica Mirna Čubranić s čak 51.271 posudbom, a slijedi je kolegica Vesna Valenčić s 41.808 posudbi. Lanjski rekorder, ilustrator Niko Barun ove je godine imao 29.519 posudbi, dakle podosta više nego lani, ali i to mu je bilo dovoljno za šesto mjesto.
U Društvu hrvatskih književnika vele da su spremni promptno isplatiti naknade za 2016. godinu čim sklope ugovor s Ministarstvom kulture i dobiju listu iz NSK. No, budući da je posao oko isplate lani povjeren ZAMP-u, u DHK ističu da će sve poslove oko statističke obrade podataka o posudbama po županijskim javnim knjižnicama ubuduće preuzeti ZAMP, što bi trebalo ubrzati proceduru i smanjiti nezadovoljstvo autora.
No, to nezadovoljstvo neće biti smanjeno tako dugo dok Ministarstvo kulture ne poveća svotu kojom financira isplatu naknade za posudbu u knjižnicama. Svota od dva milijuna kuna nije dovoljna za pravedno namirenje oko dvije tisuće autora, koliko ih je obuhvaćeno ovim isplatama. Ako susjedna Slovenija, koja ima dvaput manje stanovnika za pravo javne posudbe može izdvojiti 800.000 eura, Hrvatska bi mogla barem pet milijuna kuna.
Obnavljanje licencije
U DHK ističu da je do zastoja došlo i zbog promjene Zakona u autorskim pravima zbog čega je to društvo moralo obnavljati licenciju od Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, što se i te kako oduljilo. Tako je nova licencija u DHK došla tek prije nekoliko dana, a izmijenjen je i Pravilnik o naknadama pa će ubuduće autorima biti isplaćivani i iznosi manji od stotinjak kuna, ali po posebnim pravilima.
pa pitejte onu ministricu oguljen il kako se zove,,sta ona misli o tome,,)))