Političari se obično posljednji uključuju u svoje vlastite kampanje. Puno prije samih kandidata u bitku za glasače kreću marketinški magovi, istinski kreatori i vođe kampanja. Tri mjeseca prije lokalnih izbora superkomunikatori su održali konferenciju PRimjena, internet i politički marketing.
– Rat na webu je već počeo iako mnogi to ne vide. Jakovčić primjerice ne može otvoriti stranicu pod svojim imenom jer je netko kupio sve domene – ustvrdio je Krešimir Macan iz marketinške tvrtke Manjgura. Bez obzira na to što dobar dio kandidata koji žele osvojiti vlast u stotinama gradova i općina izgleda kao da je došao ne iz preddigitalnog nego iz predindustrijskog doba, internet je magična riječ u koju se kunu marketinški stručnjaci.
Poneseni valjda pobjedom i spektakularnom medijskom strategijom Baracka Obame naumili su zajahati na valu novog trenda i što prije ga preslikati u Hrvatskoj da bi svojim klijentima povećali šanse za uspjeh.
– Internet vam neće dobiti izbore, ali će vam donijeti mlađu publiku. Možda neće presuditi u vašu korist, ali morate biti prisutni – rekao je Macan, uvjeren da je svjetska mreža zbog malih troškova idealna za rano započinjanje kampanja. Zbog stroge zakonske regulative stranke se ne smiju reklamirati izvan predizbornih kampanja, koje obično traju od mjesec do mjesec i pol dana. No, na internetu nema takvih ograničenja.
Takvu situaciju iskoristila je slovenska stranka Zares, koja je i prije nego što je osnovana postojala u virtualnom svijetu. Počevši doslovno od nule, u samo godinu i pol dana uspjeli su osvojiti nešto manje od deset posto glasova i nametnuti se kao treća stranka u Sloveniji.
– U tom smo procesu shvatili da je stranka zapravo socijalna mreža ne puno različita od facebooka – veli Jaka Levstek, njihov strateg za web. Jednako uspješnu strategiju za slovenske socijaldemokrate primijenio je njegov kolega Vuk Ćosić.
– Kad se politička utakmica završava u tie breaku ili fotofinišu, internet je nužan jer može donijeti presudne glasove, za koje treba potrošiti samo deset posto ukupnih troškova kampanje – smatra Ćosić, no ipak priznaje da samo rad na internetu, bez uključivanja novina i televizije, nije dovoljan za uspjeh.
U Hrvatskoj stranke se internetom još uvijek služe – uz rijetke iznimke, koje su više doprinos pojedinaca a manje političkih organizacija – samo kao oglasnom pločom, ne omogućujući dvosmjernu komunikaciju.
Seljenjem političke agitacije u virtualni svijet ipak se neće okoristiti baš svi.
– Ljevici naginju dvije trećine korisnika interneta – smatra Marko Rakar, komunikacijski savjetnik, bloger i vlasnik portala pollitika.com, svojevrsnog slobodnog prostora za političke diskusije. U Hrvatskoj prema posljednjim procjenama ima oko 1,6 milijuna korisnika interneta, najvećim dijelom mladih koji ne poznaju svijet bez interneta. Jedan od njihovih idola je bijesprvi, cyberski diverzant koji je kumovao padu ministra unutarnjih poslova Ivice Kirina i koji već godinama uporno ismijava političare.
– Pazite što govorite biračima, jer danas sve ostaje zabilježeno. Bijesprvi može biti baš svatko, sve što je potrebno jest PC ss TV karticom, softver, malo vremena i humora – poručio je političarima i marketinškim stručnjacima bijesprvi u svom videoobraćanju sudionicima konferencije.
Čovjek koji s pravom može reći da je iz anonimnosti utjecao na hrvatsku politiku tako je političarima poslao zastrašujuću poruku da ne mogu nadgledati mrežu jer ona već nadgleda njih.
