Rođen je 15. kolovoza 1949. u mjestu Subotica Podravska kod Koprivnice. Osnovnu je školu završio u obližnjem mjestu Rasinja, srednju u Koprivnici. Diplomirao je na Višoj školi, prvom stupnju Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu, sa zvanjem diplomirani ekonomist.
Friščićev djed Milan Kapitanić, u to vrijeme jedan od najimućnijih ljudi u Podravini, stradao je nakon donošenja Obznane 1921. Jer je držao vatrene govore protiv režima. Umro je od batina, a Friščićeva mati je rođena nakon djedove smrti.
Friščićev otac Stjepan također je stradao zbog politike jer je nakon Drugoga svjetskog rata imao "dug jezik", što komunisti nisu trpjeli. Odrobijao je tri godine godine u Lepoglavi.
Pa ipak, Josip Friščić "ne baštini obiteljsku političku prošlost". On je 1968. Kao maturant postao komunist, ali se nije odrekao vjere. Dijete je krstio u crkvi.
Zapošljava se 1971. u Zajednici za financiranje osnovnog školstva. 1987. kad izabran je za predsjednika Socijalističkog saveza općine Koprivnica. U sklopu tog saveza je formirao sekciju Seljačkog saveza za Podravinu.
1988. Organizirao je, zajedno s Ličanima, štrajk proizvođača mljekara zato što je inflacija rušila cijenu mlijeka. Stoga je izmijenjen zakon na saveznoj razini, a cijena litre mlijeka izjednačena je s cijenom litre nafte.
Za tajnika SIZ-a odgoja i osnovnog obrazovanja općine Koprivnica izabran je 1989. Početkom Domovinskog rata 1991. postao je član Kriznog štaba te općine, zadaća mu je bila funkcioniranje društvenih djelatnosti te prihvat i zbrinjavanje izbjeglica i prognanika. Iste godine Vlada ga je imenovala predsjednikom općinskog Odbora za prikupljanje i raspodjelu humanitarne pomoći.
U Hrvatsku seljačku stranku učlanjuje se 1992. Slijedeće godine postaje vršitelj dužnosti tajnika Sekretarijata za gospodarstvo u općinskoj vlasti. Nakon dvije godine dospio je na mjesto vršitelja dužnosti pročelnika Ureda za gospodarstvo Koprivničko-križevačke županije.
1998. je postao potpredsjednik HSS-a zadužen za stranačke asocijacije, a dvije godine kasnije preuzima čelno mjesto u Županijskom odbora HSS-a Nakon lokalnih izbora 2001. izabran je za župana Koprivničko-križevačke županije, slijedeće godine postaje predsjednik Regionalne organizacije HSS-a Sjeverozapadne Hrvatske.
Za zastupnika u Hrvatskom saboru izabran je 2003., ali je zbog dužnosti župana mandat stavio u mirovanje. Drugi put je izabran za župana 2005. Nakon frakcijskih borbi u HSS-u nadmoćno je na Glavnoj izbornoj skupštini te stranke u prosincu 2006. pobijedio dotadašnjeg predsjednika Zlatka Tomčića koji je 11 godina vodio stranku.
Uoči izbora 2007. sklapa koaliciju s HSLS-om. Zajedno osvajaju osam mandata, HSS 6. Ta stranka ulazi u vladu Ive Sanadera gdje dobivaju dva ministarska mjesta a Friščić postaje potpredsjednik Sabora.
2010. se usprotivio prodaji Podravke, prehrambenog diva iz Koprivnice. „Podravka treba ostati Podravcima“, rekao je upozoravajući kako se svi vezani uz Podravku nastoje kroz istrage eliminirati, da bi onda netko sa strane preuzeo tu tvrtku. „Tog nekakvog Teheschija pitam, gdje su ti penezi, gdje si to stvoril“, rekao je poručujući kako neće dopustiti da netko uzima ono što su vrijedni Podravci godinama stvarali.
Na izborima 2011. njegova stranka doživljava fijasko. Samo je on osvojio mandat. Na stranačkim izborima u siječnju 2011. nije se htio kandidirati za predsjednika HSS-a. Na to mjesto izabran je Branko Hrg. Svoj saborski mandat najprije je prepustio Damiru Bajsu, a potom ga je aktivirao na jedan dan i predao ga novom čelniku HSS-a Hrgu.
Sa suprugom Verom ima kćer, a sada unuku i unuka. Živi u Koprivničkom Ivancu. U tom mjestu je, unatoč protivljenjima, počela gradnja tzv. Friščićeve elektrane, termoelektrane na drvnu biomasu. Iako su se mnogi protivili tog gradnji, uskoro će golemo postrojenje s visokim dimnjakom biti smješteno nasred prostrane podravske ledine.
