– Održali smo cijeli niz sastanaka; s predstavnicima investicijskih banaka i potencijalnih investitora pa do rejting agencija i ostalih međunarodnih financijskih institucija – komentirao je ministar financija Zdravko Marić prve dojmove s godišnje skupštine EBRD-a u Londonu, no i napomenuo da rejting agencije sigurno neće ništa više govoriti o eventualnim promjenama pozicija.
Razlozi za povjerenje
Informirali smo ih o tome što se događa, a krajem svibnja možemo očekivati detaljnije upite s njihove strane i analizu; S&P i Fitch daju redovnu ocjenu krajem lipnja i početkom srpnja. Ali sigurno je da ćemo u tjednima koji dolaze intenzivirati komunikaciju o onome što smo stavili u proračun i što ih najviše zanima – brzini i efikasnosti provedbe – kaže Marić koji se referirao i na EBRD-ovu nisko postavljenu prognozu gospodarskog rasta Hrvatske za 2016. od 1,5 posto. No, s obzirom na to da je prethodno bila postavljena na 0,9 posto, ministar financija ističe da je zapravo – povećana.
Ističe da rezultati prvog kvartala daju razloga za povjerenje u Vladinu prognozu rasta od dva posto, s obzirom na to da je rast industrije iznosio gotovo sedam posto, trgovine na malo 3,3 posto, a čak je i građevina u prva dva mjeseca rasla pet posto, dok je turistička sezona dobra u najavi.
Očekuje rast investicija i daljnji rast osobne potrošnje gdje će Vlada, najavljuje, pokušati učiniti određene iskorake kroz poreznu politiku.
– Porezni sustav mora biti transparentniji, jednostavniji, ali i stimulativniji kako za poduzetnike tako i za građane i u konačnici moramo izgraditi poreznu stabilnost – poručuje ministar Marić. Kao jedan od rizika za realizaciju Vladinih planova spominje i referendum o brexitu, britanskom napuštanju EU, koji će se održati za 42 dana. Pa iako Hrvatska nema izravnih trgovinskih veza s Britanijom, imamo ih posredno putem trgovinskih partnera Njemačke i Austrije.
Posljedice brexita
Moguće posljedice brexita komentirao je i glavni ekonomist UniCredita Eric Nielsen koji smatra da je veća šansa da bi se takav scenarij, u koji ne vjeruje, odrazio na druge članice EU koje nisu u eurozoni, nego na Hrvatsku, jer bi se tržište orijentiralo na zemlje koje su sklonije glasanju za izlazak iz EU, poput Danske ili Poljske. Nielsen smatra i da EBRD i Europska komisija griješe kad postavljaju niže projekcije rasta za eurozonu za ovu godinu; on ga vidi na barem 1,7 posto.•
>> Rast BDP-a u prvom tromjesečju mogao bi dosegnuti 1,8 posto
>> TTIP bi izravno utjecao na povećanje hrvatskog BDP-a
Bruno Bušić - Izjava o budućnosti Hrvatske: "... Da smo složni i čestiti davno bi imali državu. A bit će nje, rodit će se slobodna Hrvatska kad padne Berlinski zid i kad se budu rušila komunistička krvava carstva kao kulee od karata. Nema ni jedne drzave da je nastala bez krvavih gaća. Vjerojatno ćemo se i mi morati pobiti za slobodu sa Srbima, a možda i sa Turcima. Teret rata morat ćemo podnijeti svi podjednako ... ... No kad se oslobodimo srpskog ropstva i stvorimo državu, vidjet ćete kako tek naši kradu. Svak nas je stoljećima krao i potkradao, a najteže i najgore će biti kad nas naši budu krali te prodavali svjetskim jebivjetrima i makro lopovima. Navalit će na nas kao velike ptice grabljivice. Tada će biti najveće i nerješivo pitanje - kako nas tada spasiti od nas samih?" Ovo je proročanstvo 1977. napisao u jednom od svojih tekstova Bruno Bušić, hrvatski novinar, publicista i politički stradalnik na kojeg je 16. listopada 1978. godine izvršen atentat u Parizu od strane zloglasne UDBE, po naređenju jugoslavenskog komunističkog režima. Prije gotovo 40 godina gospodin Bušić je znao da će u Hrvatskoj rasti samo koprive, a Hrvati spavati pod mostovima. I ako ova vlada proda Podravku, rasti će koprive i na grobovima Oreškovića i kompanije, crkli da Bog dao.