Problem nepoštenih trgovačkih praksi gorući je problem ne samo hrvatske, već i europske poljoprivrede, istaknula je Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora na sjednici o nepoštenim trgovačkim praksama u lancu opskrbe hranom, podsjećajući kako je za donošenje Direktive o nepoštenim trgovačkim praksama Europskom parlamentu bio potreban gotovo cijeli mandat zbog otpora koji je dolazio od strane trgovaca i otkupljivača, ali i nekih zastupnika.
Hrvatska je jedna je od država članica koja je ovaj Zakon usvojila i prije donošenja europske Direktive, no Petir je stava da nismo postigli željeni učinak što potvrđuje i Izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) iz kojeg se prema malom broju prijava može iščitati strah poljoprivrednika od potencijalnog raskida ugovora od strane trgovaca ili otkupljivača u slučaju prijave nepoštenih trgovačkih praksi. Problem predstavljaju i kriteriji prihodovnih cenzusa (100 milijuna kuna za trgovce i 50 milijuna kuna za prerađivače) kao uvjeta za pokretanje upravnog postupka kojim se ove prakse utvrđuju.
- Čini se da nepoštene trgovačke prakse, koje su nastale u poslovanju s tvrtkama s manjim prihodovnim cenzusom, prolaze bez sankcija - rekla je Petir upitavši čelnika AZTN-a Mladena Cerovca o postojanju zakonskih osnova kojima bi AZTN o ovim vrstama prekršaja izvještavao Državni inspektorat koji bi po istima postupao u skladu sa Zakonom o trgovini. Problemi su vezani i za kalibriranje, neizdavanje otkupnog bloka i/ili otkup proizvoda po cijenama koja je niža od cijene za klasu koja se isporučuje na što se posebno žale proizvođači mandarina. Tovna junad iz drugih država članica po dampinškim se cijenama prodaje u nas, a isto je i s drugim sektorima (svinjogojstvo, voće, povrće, mlijeko,...), upozorila je, ustvrdivši kako se nagomilani problemi mogu riješiti snažnijim kontrolama, nedvosmislenim sankcijama i provođenjem zelenih javnih nabava ili plasiranjem domaćih proizvoda na tržište kroz kratke lance opskrbe.
- Nije dobro stalno se pozivati na pravila unutarnjeg europskog tržišta i ne činiti ništa. Upravo je zbog toga potrebna snažnija suradnja AZTN-a i Državnog inspektorata, ali i resornog Ministarstva, carine te policije - istaknula je Petir podsjetivši kako je prema izvješću Državnog inspektorata tržišna inspekcija utvrdila da je svaki četvrti nadzirani subjekt kršio neki od propisa.
- Ovo su poražavajući podatci, potrebna je hitna reakcija jer će proizvođači zbog nepoštenih trgovačkih praksi koje se ne sankcioniraju odustajati od proizvodnje, a za par godina pitat ćemo se zašto ne možemo kupiti jabuku koju je proizveo naš poljoprivrednik ili popiti domaće mlijeko - zaključila je Petir.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković istaknula je da su izmjene i dopune Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom pripremljene te su upućene drugim državnim tijelima na mišljenje. Nakon usvajanja na Vladi biti će upućene u javno savjetovanje.
Mladen Cerovac, predsjednik Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, istaknuo je kako je tijekom 2019. AZTN u postupcima koje se odnose na nepoštene trgovačke prakse, riješilo 62 predmeta te obradio i veliki broj ugovora sklopljenih s dobavljačima trgovaca, otkupljivača i prerađivača. Od ukupno devet okončanih upravnih predmeta koji su svi pokrenuti po službenoj dužnosti, povod za pokretanje pet upravnih predmeta bila su saznanja iz anonimnih prijava, a četiti na temelju istraživanja stanja na tržištu. Tijekom 2019. dovršeno je istraživanje stanja na tržištu voćem i povrćem pokrenuto 2018. godine koje je rezultiralo pokretanjem postupaka protiv većeg broja otkupljivača.
Cerovac ističe kako primarni cilj Zakona nije kažnjavanje već uspostava pozitivnog poslovnog ozračja i poštivanja poštenih trgovačkih praksi. Veliki poduzetnici protiv kojih se vode postupci koji se odnose na kršenja Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi uglavnom čekaju pravomoćnost rješenja i odugovlače s plaćanjem, dok ih mali poduzetnici plaćaju u rokovima, a od utvrđenih povreda u iznosu od 3,5 milijuna kuna, ukupno je naplaćeno 434.000 kuna. Kao najpozitivniji učinak Zakona Celovec je istaknuo osiguranje likvidnosti i ubrzanja plaćanja.
