Samo pet hrvatskih županija, i to tri jadranske i dvije kontinentalne, danas imaju više zaposlenih nego što su ih imale pretkrizne 2008. godine. To su Zadarska, Dubrovačko-neretvanska i Ličko-senjska županija u jadranskom dijelu zemlje te Zagrebačka i Krapinsko-zagrebačka županija u unutrašnjosti. Nakon izlaska iz recesije u Hrvatskoj je stvoreno 150 tisuća novih radnih mjesta, no da bismo se vratili na razinu zaposlenosti iz rekordne 2008. godine, još treba nadoknaditi 50 tisuća radnih mjesta.
Primorju je lakše
Primjerice, u najbogatijem Zagrebu još manjka 18 tisuća radnih mjesta, Rijeci i okolici oko jedanaest tisuća, Osječko-baranjskoj županiji oko devet tisuća... Inače, u Zagrebu je zaposleno 460 tisuća osoba, slijedi Splitsko-dalmatinska županija, u kojoj radi 151 tisuća osoba, dok je na trećem mjestu Primorsko-goranska županija sa 113 tisuća zaposlenih radnika.
Nezaposlenost se osipa brže nego što raste zapošljavanja, što je prije svega posljedica iseljavanja, a prema analizi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, stopa je nezaposlenosti po županijama od najnižih 3,4 posto u Zagrebu do visokih 18 posto u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje je bez posla gotovo svaka peta osoba u radno-aktivnoj dobi.
Nezaposlenost je golem problem i za Virovitičko-podravsku županiju te cijelu Slavoniju i Baranju, a puno je ljudi bez posla i u Splitsko-dalmatinskoj županiji – 12 posto – iako se prostori uz more ipak snalaze nešto bolje. Split i okolica u minusu su za oko četiri tisuće radnih mjesta u odnosu na 2008. godinu, a Željko Lovrinčević, istraživač Ekonomskog instituta, kaže da se u Dalmaciji znatno promijenila struktura zaposlenih. Manje je zaposlenih u industriji, a više u uslugama, s tim što se mnogi iznajmljivači apartmana i ne pojavljuju u evidencijama zaposlenih.
Kad je posrijedi zaposlenost, najpropulzivnija je Zagrebačka županija, u kojoj danas radi oko pet tisuća radnika više nego prije deset godina, a oko 15 tisuća više nego 2014. godine. Nezaposlenost je sve manji problem i za sjeverozapadni dio zemlje, gdje je stopa nezaposlenosti između 4 i 5 posto.
– Zagrebački prsten i okolica nisu gubili ljude kao Slavonija – ističe Lovrinčević koji smatra da je, bez obzira na visoke stope nezaposlenosti u Slavoniji, većina nezaposlenih na istoku zemlje nezapošljiva pa će se i oni suočavati s nestašicom radne snage.
Naseljenost županija vrlo je neravnomjerna – u 2018. godini u pet od 21 županije živjelo je 52% stanovnika Hrvatske, a samo u Gradu Zagrebu gotovo 20%, navode analitičari Hrvatske gospodarske komore. Usporedbe radi, u 2018. godini Grad Zagreb imao je 17,8 puta više stanovnika od Ličko-senjske županije, godinu dana prije 17,5 puta više, a deset godina prije samo 14,8 puta više.
Doseljavaju se u Zagreb
Dominacija Zagreba raste jer je to jedina županija u kojoj broj stanovnika konstantno raste u dugoročnijem razdoblju, i to uglavnom zbog unutarnjih migracija.
Tako je broj stanovnika u Gradu Zagrebu u 2018. godini bio veći za 21.372 (2,7%) u odnosu na 2008. godinu. Još su samo dvije županije zabilježile veći broj stanovnika u 2018. godini nego deset godina prije, a to su Istarska (za 1115 ili 0,5%) te Zadarska (za 438 ili 0,3%), kamo se zacijelo sezonski radnici s vremenom preseljavaju. Najveći je relativni pad broja stanovnika u posljednjem desetljeću zabilježen u Sisačko-moslavačkoj županiji (-17,0%), a najveći je apsolutni pad zabilježen u Osječko-baranjskoj (za 31,9 tisuća) i Sisačko-moslavačkoj županiji (za 30,5 tisuća). Od 2015. godine, stanovništvo se iz godine u godinu smanjuje svuda osim u Zagrebu i Istri.
Pa zar Rijeka nije napredna i bogata sredina? Barem se tako okrugli gradonačelnik hvali koji za sve ove godine ni autobusni kolodvor nije izgradio.