Informacija da je najveća hrvatska banka kažnjena dosad najvećom izrečenom kaznom zbog prekršaja iz sfere pranja novca i financiranja terorizma može se svrstati u kategoriju “imamo jednu dobru vijest i jednu lošu”. Dobra je vijest što je regulator kaznio banku jer je, u najmanju ruku zatvorila oči na nepodopštine koje su se odvijale preko njezinih računa, loša to što visina kazne ne ispunjava svoju svrhu – ona jednostavno nije dovoljno bolna da bi bila odvraćajuća!
Zaba će platiti 22 milijuna kuna za ukupno 11 prekršaja počinjenih kroz više od 1000 transakcija, umjesto izrečena 33 milijuna kuna jer joj to omogućava Prekršajni zakon, podmiri li kaznu u roku od 30 dana. I ova 33 milijuna rezultat su nagodbe jer je priznala krivnju i obvezala se otkloniti nepravilnosti. A ono što je još poraznije činjenica je da su sve ostale banke koje su u proteklih pet godina kažnjene za slične prekršaje platile ukupno manje od pola milijuna kuna!
Raniji zakon još blaži
Pitali smo regulatora kako je moguće da se za takav krimen kreditnoj instituciji izriče zapravo prilično beznačajna kazna u odnosu na njezinu financijsku snagu, kad je poznato da je niz globalnih banaka drakonski kažnjeno za slične prekršaje.
– Zakonom o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma propisano je da se pravna osoba može kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 35.000 do 1,000.000 kuna, a za najteže prekršaje može se izreći novčana kazna u iznosu do 38,000.000 kuna ili u postotku od 10 posto ukupnog godišnjeg prihoda prema posljednjim dostupnim financijskim izvještajima – kažu u Hrvatskoj narodnoj banci te pojašnjavaju da je donedavno zakon bio još benevolentniji prema peračima novca i financijerima terorizma. Izmijenjen je 1. siječnja 2018. Ranije važećim zakonom bilo je propisano da se pravna osoba može kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 40.000 do 600.000 kuna.
– U proteklih pet godina u prekršajnim postupcima u kojima je HNB ovlašteni tužitelj donijeto je 13 pravomoćnih odluka kojima su kreditne institucije kažnjene za više od 20 prekršaja propisanih Zakonom o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, a kazna izrečena Zabi najveća je do sada – ističu u HNB-u.
Iz sažetaka pravomoćnih odluka o kaznama za pranje novca, objavljenih na webu HNB-a, izračunali smo da su banke dosad, u posljednjih pet godina koliko se objavljuju informacije o tome, platile točno 420 tisuća kuna kazni, a odgovorne osobe kažnjene su s – 22.250 kuna. Novac se prao ili financirao terorizam preko računa u Zabi, HPB-u, J&T banci, Venetu, Imex banci i Partner banci, no ima i pet odluka u kojima nije objavljeno koja je kreditna institucija posrijedi. Ostale su kazne uglavnom prekršajne, vezane ili uz Zakon o zaštiti potrošača, najvjerojatnije iz postupaka koji se vode oko CHF kredita, ili uz platno-prometne transakcije. Apsolutni je rekorder, s najviše izrečenih kazni, više od 20 – OTP.
Izračunali smo da je dosad platio 1,330.750 kuna, a kao odgovorna osoba kazni se obilato naplaćao i Balazs Bekeffy. Po kaznama dobro kotira i Addiko, ima ih više od 10, priličan broj skupile su i Zaba i Sberbank, no zapravo se rijetko koja banka ne spominje: od većih na popisu nismo naišli na PBZ i Erste.
Trojica odletjela iz uprave
– Za prekršaje koje na temelju nadzora utvrdi HNB, prijedlog kazne u procesu sporazumijevanja utvrđuje isključivo HNB, odnosno skupina stručnjaka iz različitih organizacijskih jedinica, prema kriterijima propisanima Prekršajnim zakonom. U ovom konkretnom postupku HNB je prethodno utvrdio i predložio Zagrebačkoj banci kaznu od 33 milijuna kuna i tu je kaznu banka prihvatila. Naime, s predloženom kaznom banka se može složiti ili odbiti prijedlog kazne i sporazumijevanja. Banka je prihvatila prijedlog kazne te je na temelju sporazuma između HNB-a i banke Financijski inspektorat donio odluku kojom je banci izrekao jedinstvenu novčanu kaznu u spomenutom iznosu – pojasnili su u HNB-u koji smo pitali i što je s odgovornim osobama, zašto se one ne spominju? Središnja je banka, otkrivaju, i protiv njih pokrenula odgovarajuće postupke i poduzela aktivnosti radi kažnjavanja.
– U odnosu na odgovorne osobe koje ne obavijeste HNB da žele iskoristiti svoje pravo na sporazumijevanje podnijet će se optužni prijedlog, odnosno pokrenuti prekršajni postupak – kažu u HNB-u, ali ne otkrivaju o kome se radi.
No, poznato je da je, neposredno prije HNB-ove objave informacije o tome da najveća banka u Hrvatskoj nije poduzela adekvatne aktivnosti kako bi otkrila i prijavila sumnjive transakcije po računima, ostavku prije isteka mandata dao tadašnji predsjednik uprave Miljenko Živaljić, a vrlo brzo još dva člana: Eugen Paić Karega i Nikolaus Maximilian Linarić, prvi zadužen za maloprodaju, drugi za korporativno, investicijsko i privatno bankarstvo.
Tko će i kolike kazne platiti od odgovornih osoba, regulator će tek objaviti. Teško se oteti dojmu da je HNB prilično trom nadzornik kad je posrijedi otkrivanje financijskih dubioza; financijaši su nakon izbijanja skandala pričali kako je “mig” došao iz Europske središnje banke, a njoj pak od američkih institucija koje se bave pranjem novca.
Dovoljno se sjetiti afere Riječka banka i deviznog dilera Eduarda Nodila koji je uspio napraviti štetu od gotovo pola milijarde kuna prije nego što ga je otkrilo nedovoljno gusto nadzorno “sito”. Iz Zagrebačke banke poručuju kako plaćanje kazne u roku od 30 dana rezultira odljevom u iznosu od 22 milijuna kuna koji su već iskazali u financijskim izvještajima za rujan.
– Na temelju odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona novčana kazna se smatra u cjelini plaćenom ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom odlukom kojom je ta kazna izrečena – pojasnili su u Ministarstvu financija.
Dakle ,stvar je jednostavna.Mafijaši Bankari Talijani su prali novac Mafijašima Talijanima koji su imali otvorene tvrtke u Hrvatskoj. Koje nisu plaćale poreze i sada su na tzv. listi srama sa dugovima deset puta većim od ove smiješno male kazne. Kaoe. Kao što je netko rekao, svaka država ima mafiju, a ovdje mafija ima državu.