Sve glasnijim najavljivanjem moguće nove krize te usporedbama s krizom iz 2008. godine pridružili su se ulazak Italije u recesiju i smanjena očekivanja rasta njemačkog gospodarstva. Hrvatska je u cijeloj Europi bila najviše pogođena prošlom krizom i oprez koji se sada pojavljuje je razumljiv, čak i ohrabrujući.
Kako smo tada uletjeli u krizu vičući na sav glas da nas neće ni taknuti, tako danas spremniji i racionalniji očekujemo dolazak nove. Ne uklanja strah, ali daje opravdanje blagom optimizmu. Ne smijemo se dovoditi u situaciju da smo robovi trenutačnih okolnosti koji od stabala ne vide šumu. Razina otpornosti mora biti takva da svaku okolnost dočekamo sa spremnim scenarijem u ruci. Ne možemo predvidjeti svaku situaciju, ali možemo razviti agilan sustav za svaki izazov. A kako tu stojimo? Usudio bih se reći kako su neki koraci učinjeni i kako je napredak vidljiv. Od sređivanja javnih financija, smanjenja javnog duga, ostvarivanja suficita proračuna, do ostvarivanja pozitivnih stopa rasta i razvoja unatoč velikim krizama i izazovima, prvenstveno u vidu Agrokora i brodogradnje.
Porezna politika mijenja se u ispravnom smjeru, provode se reforme koje bi trebale znatno povećati konkurentnost gospodarstva i lakoću poslovanja. Pitanje je je li to dovoljno i na vrijeme za moguću novu krizu. Rekao bih da nije u potpunosti. Učinjeni koraci, u kombinaciji s oprezom i povećanom spremnosti na nove udare, učinili su naše gospodarstvo robusnijim i otpornijim na vanjske udare. Struktura gospodarstva počela se modernizirati, što se vidi u većem udjelu robne razmjene u našem BDP-u. Posebno veseli rast industrija više dodane vrijednosti, primjerice IT-a, koje osiguravaju veću razinu BDP-a, ali i veću otpornost na faktore koji nisu pod našom kontrolom, a čega je žrtva turizam na koji se toliko oslanjamo.
Sva jaja u istoj košari
Gotovo sve države EU do 2011. već su bile u potpunosti izišle iz recesije, dok neke poput Poljske u nju nikad nisu ni zaronile, prvenstveno zbog konkurentnog gospodarstva koje je u svojoj srži i glavnim čimbenicima okrenuto prema globalnom tržištu umjesto pokrivanja svog.
No mi nismo proveli promjene koje bi nas učinile otpornima na gospodarske udarce u onoj mjeri u kojoj su za to spremne druge usporedive države. Osobna potrošnja i dalje je glavni pokretač rasta, a vanjska trgovina nije dovoljno razvijena i diverzificirana jer strepimo od gospodarskih pokazatelja samo dviju država. Nismo u situaciji da držimo sva jaja u istoj košari, ali je vidljivo da nije dobro ni kada samo 3-4 košare dominiraju našim izvoznim tržištima.
Pokazatelji za sada govore da se ne može očekivati značajan pad osobne potrošnje, kako u Italiji tako još manje u Njemačkoj. Ovo nam daje priliku još bržeg usklađivanja našeg gospodarstva i provođenja neophodnih strukturnih reformi kako bismo za neke značajnije udare u godinama koje dolaze bili još spremniji.
HGK upravo na području diverzifikacije izvoza i snažnijeg izlaska na treća tržišta ulaže ogromne napore.
Blokada za daleka tržišta
Naši poduzetnici još uvijek imaju svojevrsnu blokadu kada je riječ o ulasku na nama relativno daleka i nepoznata tržišta iako imaju dovoljno kvalitete da se tamo nametnu. Tu im od velike pomoći može biti infrastruktura HGK, naša međunarodna predstavništva i nastupi na brojnim sajmovima u našoj organizaciji. Mi u tome nismo i ne smijemo biti jedini. Potrebna je suradnja svih institucija radi poticanja tvrtki na razvoj poslovanja i konkurentnosti proizvoda i usluga na globalnoj razini. Privatni sektor već je pokazao kako je to u stanju učiniti, kako se mogu razviti poslovi koji ne ovise o lokaciji, državi, uvjetima poslovanja (bar ne u negativnom kontekstu). Na nama je da ih u tome potaknemo, budemo im generator i poticajna platforma – na taj način ćemo doći do razvijenosti gospodarstva u kojem nas neće pretjerano plašiti problemi pojedinih država niti mogući problemi pojedinih industrijskih grana. Diverzifikacija i jednog i drugog neophodna je kako bismo bili zaista spremni i otporni na moguće udare, barem na razini najsnažnijih gospodarstva, jer se potpuna otpornost ne može razviti. Zakoračili smo prema tome, ali je pred nama još puno koraka i aktivnosti čija uspješnost ovisi samo o nama.
>> Pogledajte video: Konferencija Uprave Uljanika nakon što je Brodosplit odabran za strateškog partnera
Burilovicu hgk je uhljebnicka organizacija....da ste na trzistu u koje se lazno kunete ...ne bi zaradili ni za rezijske troskove...uzimate otimate od drugih i dijelite medjusobno...sptemni ste za krizu jeste kao prazna puska u lovu...vodite hgk a niste u stanju ni grah za vojsku proizvesti u slavoniji... itd