Impresivno je da su se danas izjednačile kamatne stope na gotovinsko neosigurano kreditiranje stanovništva s kamatama koje su prije nekoliko godina bile na osigurano stambeno kreditiranje, što nam govori o izuzetno ekspanzivnoj monetarnoj politici. Ona će i dalje ostati ekspanzivna, ne vidimo u ovom trenutku ništa ekscesno, osim što ćemo gledati te nenamjenske kredite, poručio je guverner HNB-a Boris Vujčić s predstavljanja makroekonomskih kretanja i prognoza na godišnjem druženju s novinarima te najavio da ne očekuje rast gotovinaca, ali ako ga ipak bude, središnja će banka poduzeti mjere. Koje, još ne otkriva.
- Ne vidim sad sistemski rizik za bankovni sustav, ali bolje je to adresirati u fazi inkubacije. Imamo na umu nešto za ovo, a ako dođe vrijeme, objavit ćemo građanima - oprezan je bio guverner. Potvrdio je da su neke banke puno izloženije od prosjeka, no HNB nikad nije imao praksu poimenice spominjati odstupanja prije nego što poduzme konkretne mjere koje bi se odnosile na neku kreditnu instituciju. Vujčić kaže i da su nenamjenski krediti očito u potpunosti zamijenili autokredite i dio ih odlazi u tu svrhu, budući da uvoz automobila i nove registracije rastu.
- Bit će zanimljivo vidjeti što će se tu događati. Neosigurani krediti na dugu ročnost su – riskantna stvar. Uzimanje kredita je i „kulturna stvar“ – ako nudite brzi kredit preko mobitela koji možete realizirati za pola sata Čehu i Hrvatu, ne znači da će se isto ponašati - komentirao je šef središnje banke, ciljajući na FinTech ponudu kojoj je vrata otvorila primjena direktive PSD2.
- Nekad takva dostupnost nije postojala; FinTechi imaju niže standarde odobravanja i lakšu administraciju kredita. To je s jedne strane dobro, ali nisam siguran da ne može dovesti do rizika - kaže Vujčić najavljujući da će pozorno promatrati i kakva će na ovu ponudu biti reakcija sa strane potražnje. Viceguverner Bojan Fras uvjerava pak kako je dobar mehanizam zaštite od rizika koje nosi FinTech informativna lista banaka s najpovoljnijm uvjetima.
Glavni makroekonomist HNB-a Vedran Šošić pojasnio je da ukupni krediti stanovništvu rastu po stopi od pet do šest posto, što je u skladu s rastom dohotka, dok rast nenamjenskih unutar njih iznosi 11 posto.
- Ljudi nisu deset godina kupovali aute, renovirali, možda kupuju stare kuće u Slavoniji, no zasad ne napuhuju nekretninsko tržište kao prije krize, nema mjehura ni na nakretninskim, ni na tržištima drugih imovina. Nema ni vanjskih neravnoteža. Treba voditi računa da se stanovništvo ne prezaduži, no očekujemo da taj rast kredita ostane na ovoj razini - kaže Šošić.
Uz zadržavanje stope rasta kredita građanima, u 2019. se očekuje rast kredita poduzećima čija se struktura kreditiranja, u smislu diverzificiranosti, poboljšava. Kao primjer Vujčić navodi prerađivačku industriju koja je u 2018. dobila više kredita od turizma, dominantnog u 2017. Kad je posrijedi dostupnost kredita, gotovo sve velike tvrtke mogu bez problema do njih, no za više od pola malih i srednjih oni su još uvijek nedostupni, a tržište kapitala koje bi trebalo kompenzirati neravnotežu, kod nas slabo funkcionira.
Kamatne stope i dalje padaju, i za poduzeća i za stanovništvo, dok za državu nemaju više gdje pasti, "zalijepile" su se oko nule. Prvo povećanje kamata Europske središnje banke očekuje se krajem sljedeće godine.
U HNB-u procjenjuju da bi BDP u 2019. mogao rasti 2,7 posto, na razini ove godine, s tim da im u prognozi pretežu negativni rizici.
- U međunarodnom okruženju situacija i dalje izgleda povoljno, no negativni rizici su prevladavajući, kako kod kuće, tako još više u okruženju: u Italiji je projekcija rasta jedan posto, no mogao bi biti i znatno niži - kaže guverner koji najavljuje i povećanje investicija uslijed većeg angažiranja fondova EU te se nada da će ove godine - biti u pravu, za razliku od prošle kad su bili preoptimistični u najavama. Očekuje se i rast zaposlenosti i plaća te pad nezaposlenosti na rekordno nisku razinu od 7,2 posto, uz smanjenje inflacije sa 1,5 na 0,9 posto.
- Neto inozemni dug trebao bi se smanjiti na manje od 20 posto BDP-a što može značajno utjecati na rejting zemlje i ocjenu makroekonomske stabilnosti, a važno je i oko naših razgovora s Europskom komisijom i Europskom središnjom bankom oko ulaska u eurozonu - ističe Vujčić koji i u proračunu opće države najavljuje, kako ga naziva, mali plusić, a da nema Uljanika, bio bi to značajan suficit.
Jel ovaj investiro koju pinku u zubalo?