Počela je isplata čak 250 milijuna kuna potpora poljoprivrednicima i IAKS mjera ruralnog razvoja za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode te njihovo održavanje. No nisu svi proizvođači sretni, zbog čega tjednima plamti na relaciji između nekih poljoprivrednih udruga i ureda ministrice Marije Vučković.
Potpore za lijesku i orah za lanjsku su godinu gotovo prepolovljene. Za lijesku su sada 625,62 EUR/ ha, a za orah 384,47. U Ministarstvu tvrde da takvi nasadi ne daju rezultate po pitanju proizvedenih količina, a posljednjih su godina rasli kao gljive poslije kiše, prije svega zbog stimulativnih potpora u mjeri 11. Proizvođačima registriranima u ekološkoj proizvodnji kroza sve oblike potpora koje su im na raspolaganju u 2014. je isplaćeno 502,7 mil. kn, a 2019. već 1,62 mlrd. kuna. Europska alokacija od 128 mil. eura potrošena je tako i prije isteka sedmogodišnjeg razdoblja Programa ruralnog razvoja (PRR). Za dodatnih 55 milijuna, koje je RH zatražila u studenom 2019., a nakon revizije izračuna potpora za višegodišnje nasade te potvrde kako će se izmijenjene potpore za orah i lijesku primijeniti na 2020. godinu, pri čemu ekološki proizvođači bez sankcija mogu prestati s ranije uvjetovanom petogodišnjom proizvodnjom za ekopoticaje, iznos je odobren 11. svibnja 2020. Njime se obuhvaćaju izdaci od 20. studenoga 2019., odnosno od trenutka podnošenja zahtjeva za izmjene, tvrde iz Ministarstva.
Udar na Slavoniju i Banovinu
No iz udruge uzgajivača i proizvođača, oraha, lijeske i jabučastog voća, agruma i koštičavog voća Pupoljak, na čelu s Ivanom Paponjom, ovih dana tvrde da su izračuni stari, a nakon što su napravljeni novi ministrica Vučković ih taji.
– Ovim činom diskriminira se dio poljoprivrednika i za 2021. i proizvođače lijeske i oraha dovodi na rub egzistencije. Najviše ih ima u osiromašenoj Slavoniji i na potresom pogođenoj Banovini.
Dodaju da bi se količine proizvoda s ekoloških trajnih nasada znatnije vidjele u razdoblju od 2023. do 2025. No nije zanemariva ni činjenica da je od 2015. do 2019., primjerice, po svim mjerama koje se mogu dobiti za ekološku proizvodnju, 1072 proizvođača samo za orah dobilo više od 428 mil. kuna potpora. Hrvatski krški pašnjaci pak optužuju da se bivšem ministru poljoprivrede Tomislavu Tolušiću pogodovalo u otvaranju vinarije s 2,5 mil. kuna javnog novca iz Programa ruralnog razvoja (PRR), pri čemu mu se nije uvjetovalo koliko maksimalno može imati sadnica vinove loze. A stočare se, što je počelo upravo s Tolušićem, maltretira što je prihvatljiva, a što neprihvatljiva površina, tvrdi predsjednik udruge Ivan Tešija.
Iz Ministarstva odgovaraju da sredstva iz Vinske omotnice nisu dio PRR-a i da su pašnjaci drugo.
– Sredstva po mjeri iz Vinske omotnice bila su dostatna za sve prijavitelje koji su imali potrebnu dokumentaciju, što je drukčije od pravila za natječaje za investicijske mjere PRR-a u kojima prijavitelji traže znatno veće iznose od raspoloživih sredstava – ističu. Tešija napominje da krški pašnjaci imaju golem potencijal za razvoj ekološko-ekstenzivnog stočarstva i seoskog turizma, jer se prostiru na dva milijuna hektara, a ostvarena su prava na potpore za samo 80.000 ha “zbog destruktivnih pravilnika i uredbi neusklađenih s hrvatskim i europskim direktivama”. Još 2015. pozivalo ih se da upišu površine koje koriste, a ugovori do danas nisu realizirani. K tome, i Hrvatske šume opstruiraju zakup zemljišta za pašarenje, optužuje Tešija. Trenutačno je, kako doznajemo, u ARKOD upisano 25.554 ha krških pašnjaka, za koje je prema svim osnovama plaćanja za razdoblje od 2015. do 2019. godine 505 korisnika dobilo 670,7 milijuna kuna potpora.
Ispravljamo nalaze
– Slažem se s ocjenom o potencijalu krškog kraja za razvoj ekstenzivnog stočarstva. No valja reći da je mogućnost upisa u ARKOD bez pravne osnove netom nakon pristupanja EU i bez čvrstog povezivanja sa stočarskom proizvodnjom štetna i dugoročno neodrživa. Hrvatske šume u posljednjih više od godinu i pol ugovorile su više do 20.000 ha zemljišta za pašarenje na kršu. Posljednjim izmjenama pravilnika osigurali smo provođenje izvanrednih revizija šumsko-gospodarskih osnova po zahtjevu poljoprivrednika te je jasno razgraničeno područje koje je vrijedna šuma i područje koje je pogodno za pošumljavanje od onoga koje se daje za pašarenje – kaže ministrica Vučković te dodaje kako rade detaljan program razvoja stočarstva na krškim pašnjacima, čiji će nacrt prezentirati u roku od tri mjeseca.
– Radimo i akcijski plan za ekološku poljoprivredu, ispravljamo nalaze i pripremamo prijedlog novih kalkulacija potpora za iduće programsko razdoblje. Objavit ćemo i posebne natječaje za nedostajuće kapacitete za preradu. I dalje ćemo provoditi mjere koje se odnose na očuvanje bioraznolikosti i okoliša na ovim područjima, no uspostaviti i model za odgovarajući rast proizvodnje prepoznatljive hrvatske hrane paralelno s porastom površina u ekološkoj poljoprivredi – istaknula je.
Posebni uvijeti trebaju postojati za preradu i to na način da se takvim aplikantima omogući minimalni povrat EU bespovratnih sredstava u iznosu od 70 %, pa čak do 90 % za npr. nerazvijena područja, brdsko planinaska područja. Sve to jee potrebno zbog većeg koeficijenta ulaganja u prerađivačke kapacitete i potrebe zapošljavanja određenog broja djelatnika , kao i stvaranja prepostavki za ostvarenje većeg BDP i ono najvažnije to bi bila jedna demografska mjera koja bi direktno pomogla zadržavanju populacije u ruralnim područjima RH.