Rast obujma građevinskih radova u veljači ove godine za 2,6 posto je veći u odnosu na veljaču 2016. godine. Oporavak graditeljstva započeo je krajem 2015. godine, ali i dalje se bilježi jača aktivnost na području zgradarstva od intenziteta u niskogradnji, što pokazuje nizak utjecaj infrastrukturnih radova, odnosno slabo povlačenje novca iz Europske unije za velike projekte.
Ipak, graditeljstvo je grana koja je tijekom krize najdublje potonula pa unatoč višemjesečnom rastu aktivnosti u 2016. bilježimo oko 20 posto manju vrijednost izvedenih radova nego u 2010., a u odnosu na rekorde iz 2007., kada se puno radilo i u zgradarstvu i u infrastrukturi, rezultati su gotovo polovični.
Svakako je dobra vijest što je vrijednost narudžbi građevinarima, koje će se izvoditi u srednjem roku, narasla tijekom 2016. na gotovo 16 milijardi kuna, što je čak milijardu kuna više nego 2010. Time se najavljuju dobre godine za građevinare u predstojećem razdoblju.
Da bi tekuća godina mogla biti točka jakog oporavka, sugerira i broj izdanih građevinskih dozvola. Naime, u prva dva mjeseca ove godine izdano je gotovo 40 posto više građevinskih dozvola nego lani, a vrijednost radova na dozvolama za zgrade dvostruko je veća nego lani, odnosno za 101 posto. Više se gradi i u Europskoj uniji, a rekorder je Slovenija u kojoj obujam građevinskih radova raste 21,4 posto. Puno se gradi i u Švedskoj i Njemačkoj, dok je građevinska aktivnost pala u Slovačkoj, Češkoj, Poljskoj i Rumunjskoj zbog slabijeg korištenja fondova EU.
– U idućim mjesecima očekujemo nastavak trenda rasta ukupne građevinske aktivnosti koji bi strukturno trebao biti poduprt i dinamiziranjem aktivnosti na ostalim građevinama – kažu analitičari HGK.
Gospodjo novinarko, molim Vas da prije ovakvog clankla barem bacite pogled na grad u kojem radite, pa probajte izborjat kranove u ovom milijosnkom gradu. Nema ni jednog? Ne blebetati stvari o kojima pojima nemate,,,,