Vlada je donijela konačnu odluku o razlazu s MOL-om u Ini. Na sjednici Vlade poduzet je prvi korak – odabrat će se investicijski savjetnik za transakciju mogućeg otkupa dionica koje drži MOL u domaćoj naftnoj kompaniji. O toj namjeri javno se progovorilo lani, ali navodno je ta tema bila na dnevnom redu i u vrijeme Milanovićeve Vlade. Lani je bio plan da država novac za otkup 49-postotnog MOL-ova udjela nabavi kroz prodaju udjela u HEP-u. Sada se od te kombinacije odustalo. Prodaja udjela u HEP-u načelno je dogovorena, no taj bi novac bio namijenjen za druge svrhe, a ne Inu iako zbog sušne godine i očekivanih lošijih rezultata HEP-a izgleda da će se i s planom prodaje udjela u HEP-u i mogućeg IPO-a pričekati. A jasno je i da otkup MOL-ova udjela također neće biti brzinski.
Nafta će opet poskupjeti
Izabrani savjetnik, ukratko rečeno, trebao bi naći novac za otkup MOL-ova udjela ili istovremeno raditi na pronalasku novog strateškog partnera. Kako doznajemo, državi nikako nije u interesu da zadrži taj paket, nego naći ulagača koji će za razliku od MOL-a imati cilj ulaganja u istraživanje. No, problem je što za sada interesa za MOL-ov udjel nema, a još je veće pitanje koju će cijenu MOL tražiti za svoj udjel. Zna se samo da je MOL spreman na prodaju, što su lani i potvrdili, ali i da žele cijeli paket prodati odjednom. Prije nekoliko godina interes za otkup MOL-ova udjela pokazali su ruski ulagači, no ove godine, od kada je javno obznanjeno da se traži novi ulagač, interes nije iskazao neki veliki ulagač i onaj koji bi bio usmjeren na istraživanje.
Trenutačno zbog niske cijene nafte naftašima istraživanje i nije u fokusu, ali kada cijena poraste, a vjerojatno će to biti uskoro, taj će biznis biti bitan. A Ina za to ima dobru poziciju. Akademik Mirko Zelić podsjeća na naftna polja u Siriji, gdje je Ina dobrodošla i gdje su, štoviše, nedavno odbili Ruse i Kineze, ili u Iranu gdje čekaju Inu, što je i rečeno za nedavnog posjeta naše predsjednice toj zemlji. Zelić smatra i da bi država zbog stručnjaka i potencijala kroz istraživanje trebala zadržati Inu u vlasništvu. A mogući izvor za otkup udjela mogao bi biti novac naših iseljenika jer navodno je i načelni interes za takvo što izrečen. No, tko god da ide u otkup MOL-ova paketa dionica, bit će spreman ponuditi samo fer cijenu. Stručnjaci bliski naftnom biznisu još su lani rekli da Ina vrijedi oko dvije milijarde dolara, a razlog je zaustavljanje modernizacije rafinerija u Sisku i Rijeci, pad rezervi i proizvodnje nafte i plina, broja benzinskih crpki...
Prema tom izračunu, država ne bi bila spremna dati MOL-u više od 900 milijuna dolara. No, kako se je još lani moglo čuti, MOL za svoje dionice traži oko 1,8 milijardi dolara, iznos koji je navodno iznio i tijekom neformalnih pregovora za vrijeme Milanovićeve Vlade.
Rafinerije ostaju
Godinama se zamjera MOL-u što je malo ulagao u razvoj Ine, a najveći je problem već dulje vrijeme opstanak Rafinerije Sisak. Jučer su se opet oglasili sindikati jer postoje naznake da se opet priprema novi transport nafte iz RN Sisak u RN Rijeka. Sindikat je zatražio, stoji u priopćenju, da se rafinerijskoj preradi pristupi i odlučuje u cjelovitom programu koji uključuje i sisačku i riječku rafineriju, odnosno da ne mogu prihvatiti parcijalna rješenja. Iz Ine su odgovorili da nije bilo namjere transporta iz sisačke rafinerije prema riječkoj rafineriji.
– Inina je strateška odrednica održivo rafinerijsko poslovanje – rekli su u Ini i dodali da to uključuje odluku vezanu za ulaganje u postrojenje za obradu teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka, vrijedno oko tri milijarde kuna, ali i dugoročno održivo rješenje za Rafineriju nafte Sisak.
Ulagači su uplašeni, ja sm ga ulagal susedi Štefici dok nije rekla da se primilo a ona sam ju još moral dokapitalizirati i rekstrukturirati obadvije familije. Sranje generalno, sad sam podstanar.