Sve do jučer činilo se da je to nezamislivo, ali pandemija je pogurala još jedan globalni projekt – uvođenje minimalnog korporativnog poreza najvjerojatnije od 12,5 posto koji bi trebao zadati konačni udarac seljenju kapitala i poduzetnika u porezne oaze. Na tome se, u okviru OECD-a, radilo desetljećima, no tek ovaj tjedan ministri najrazvijenijih svjetskih ekonomija na sastanku zemalja G20 dali su zeleno svjetlo za takav porez na globalnoj razini. Presudan je bio pristanak Sjedinjenih Američkih Država i njihove ministrice financija Janet Yellen, bivše guvernerke FED-a, koja je već najavila da će SAD povećati stopu korporativnog poreza sa sadašnjih 21 na 28 posto, kako bi se namaknula sredstva za oporavak nakon pandemije.
Irska se dvoumi
Nakon što su godinama odbijali zajedničku akciju protiv bijega kapitala u porezne oaze, Amerikanci sada predlažu da ta najniža stopa bude visokih 21 posto, kako bi izbjegli da kapital iz SAD-a ode u porezne oaze. Nakon što su ministri 20 industrijskih zemalja svijeta dali zeleno svjetlo za zajednički porez, iz OECD-a su najavili da bi se dogovor mogao postići već do sredine ove godine. Prema njihovom prijedlogu, najniža stopa poreza na dobit na globalnoj razini trebala bi biti 12,5 posto, no to je još uvijek predmet dogovora.
Nakon ovotjednog sastanka, u prilog takvom rješenju pozitivno su odgovorili Nijemci i Francuzi, jednako kao i Britanci. Jedino je Irska imala određenih rezervi, što je i logično ima li se na umu da je riječ o zemlji s najmanjim porezima, što joj je pomoglo da privuče brojne korporacije. Kad bi sve kompanije morale plaćati 12,5 posto poreza na dobit bez obzira na to gdje posluju, koliko trenutačno plaćaju u Irskoj, tada ne bi ni imale motive za stvarna ili fiktivna preseljenja svojih biznisa.
Njemački ministar financija Olaf Scholz uvjeren je da će takva inicijativa za oporezivanje korporacija i zaustaviti svjetsku utrku s poreznim stopama. Francuski ministar financija Bruno Le Maire smatra da je „globalni sporazum o međunarodnom oporezivanju nadohvat ruke.
– Moramo iskoristiti ovu povijesnu priliku, rekao je Le Maire.
Iz OECD-a ističu da se raspravlja na dva kolosijeka. Jednako tako pokušava se naći rješenje i za digitalne i velike tehnološke tvrtke koje posluju globalno, a poreze plaćaju prema sjedištu korporacije. Spominje se tako da bi tehnološki divovi trebali plaćati poreze prema prebivalištu njihovih kupaca, a ne prema sjedištu kompanija. Zasad nema velikog napretka, ali je na pomolu globalna minimalna stopa poreza na dobit koja će omogućiti državama da svim svojim korporacijama koje se presele u zemlje gdje su porezi niži ili ih uopće nema zaračunaju 12,5 posto, odnosno razliku do tog poreza.
Bruse se detalji
Država bi ubuduće svoju konkurentnost trebale graditi na nekim drugim elementima, a ne na visini poreza. Procjenjuje se da bi na globalnoj razini takva stopa mogla donijeti od 50 do 100 milijardi američkih dolara poreza godišnje. Austrija bi, primjerice, temeljem toga mogla godišnje naplatiti 300 milijuna eura više.
Stopa poreza na dobit u Hrvatskoj iznosi 10 posto za male tvrtke i 18 posto za velike, što znači da bi dobar dio naših poduzeća bio ispod tog minimalnog praga. Države bi i nadalje imale pravo uvoditi povlaštene stope, niže od minimalne koja će se ugovoriti, ali u tom slučaju one bi morale nadoknađivati razliku. Detalji se i dalje bruse, no stope poreza na dobit po europskim zemljama su različite, od 32 posto u Francuskoj, 25 posto u Austriji, 24 u Italiji, 15 posto u Njemačkoj do najnižih 9 posto u Mađarskoj.
>> VIDEO Pogledajte konferenciju Hrvati koji danas mijenjaju svijet
Nema šanse da Irska pristane na to. Ako pristane vratiti će se tamo gdje su bili. Čitaj veća sirotinja i od nas.