Tvrdnja da organizacije u kojima su radnici i upravljači i vlasnici ne mogu funkcionirati nije istinita, a mi smo dokaz. Imamo najbolji povrat na ulaganje, a prosječna plaća dvostruko nam je veća. Godišnji je promet SUMA-e 50 milijuna funti, radimo u 50 zemalja i imamo 190 proizvođača, članova zadruge – poručio je Bob Cannell, jedan od osnivača britanske radničke zadruge SUMA s Pete konferencije o dobroj ekonomiji na kojoj se govorilo o raznim modelima solidarne ekonomije.
Demokracija i menadžeri
Cannell se pozvao i na istraživanje Sveučilišta u Leedsu koje je pokazalo da su poslovi u vlasništvu radnika uspješniji od tradicionalnih. SUMA, koja se bavi distribucijom hrane malih proizvođača ima povrat na ulaganje 42 posto, dok je raspon u velikim britanskim trgovačkim lancima od 4,3 do 33 posto. Upravljački model potpuno im isključuje postojanje glavnih izvršnih direktora; umjesto toga imaju koordinatore, a odluke donose – zajednički.
Zadrugom upravlja Glavni odbor. Nema direktora, upravljaju radnici – članovi i katkad je to vrlo zastrašujuće – duhovit je Cannell. Kao primjer navodi rasprave o plaćama koje su predugo trajale te su ih prekinuli odlukom o petpostotnom povećanju svake godine, koja se nije provela samo dvije godine kad nisu dovoljno zaradili. Svi radnici imaju besplatne obroke.
– Poslovnjaci nam govore da to ne možemo priuštiti, ni besplatne obroke ni veću rodiljsku naknadu, no naša tvrtka dokazuje da ne govore istinu – kaže Cannell te objašnjava kako kombiniraju demokratsko upravljanje s dobrim menadžmentom. Ističe da ih velike korporacije pokušavaju izgurati s tržišta, ponajprije cijenama, jer si oni ne mogu priuštiti niže, no redovito se povlače jer im se kupci vraćaju zbog kvalitete proizvoda i usluge.
Ako radimo samo za sebe, ističe Britanac, završit ćemo u paklu neoliberalizma, ako radimo samo za druge, u kultu komunizma, gdje se gubi svaki individualizam. Ovaj je model uravnotežen. Kako cijeli jedan grad u Francuskoj funkcionira po principima solidarne ekonomije, govorila je Dounia Besson, zamjenica gradonačelnika Lyona i predsjednica Francuske mreže gradova i regija koje podupiru solidarnu ekonomiju.
Križevci otišli najdalje
– Vlada mišljenje da je solidarna ekonomija nekoliko aktivista, no to je raznolika politika koja se može baviti i zdravljem, smještajem, kreiranjem zakona, hranom... Postigli smo da 32 posto hrane u školskim restoranima dolazi iz organske proizvodnje – otkrila je D. Besson, čiji je fokus na politici povezivanja proizvođača i potrošača hrane kroz kratke opskrbne lance, s obzirom na to da je Lyon prijestolnica hrane. Smatra da fer cijene moraju biti dostupne lokalnom stanovništvu.
U Hrvatskoj su u „koketiranju“ sa socijalnim poduzetništvom najdalje otišli Križevci, koji se sa Zadrugom za etično financiranje namjeravaju upustiti u projekt izgradnje stambene zadruge, a nedavno su sa Zelenom energetskom zadrugom organizirali i sudjelovanje građana u izgradnji solarne elektrane. Jedini je problem društvenih poduzeća u Hrvatskoj da to zapravo ne postoji. Oni su d.o.o. Zakonodavstvo ih ne prepoznaje – kaže Danijel Šaško, zamjenik gradonačelnika Križevaca. Pokušavamo aktivirati što više građana u upravljanju gradom – objašnjava. Smatra da je bit održive ekonomije da sama sebe može financirati.
Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:
Naravno da tvrtka posluje dobro kad im iznad glave ne vise dobro placeni nadzorni odbori, uprave, kojekakvi direktori, menađeri. Kad se njih namiri za radnike koji su odradili posao ne ostane gotovo ništa. Ovako i sami radnici sudjeluju u procesu upravljanja i poslovanju tvrtke.