Državne tvrtke imale su težak uvod u poslovnu 2012., što pokazuju izvješća o poslovanju 21 javne kompanije. Zajednički je rezultat porazan, a govori o više od 400 milijuna kuna neto gubitka koji su kreirale državne tvrtke u samo tri mjeseca ove godine. Najviše je minusu pridonio katastrofalni rezultat Hrvatske elektroprivrede, koja se u godinu dana iz glavnog generatora neto dobiti sa 443 milijuna kuna plusa, srozala na minus od 282 milijuna kuna. Posljedica je to poskupljenja sirovine, što je povećalo rashode za oko 800 milijuna kuna, a prihodi su ostali na lanjskoj razini s obzirom na to da električna energija nije poskupjela. Neelastičnost poslovanja posljedica je lošeg ukupnog rezultata grupe kompanija. Prihodi su im ostali na istoj razini, a rashodi su se povećali za oko 900 milijuna kuna.
Povećani rashodi
Jedan dio troškova povećan je zbog rasta plaća u 14 od 21 tvrtke. Samo za plaće i troškove zaposlenika te tvrtke u tri mjeseca izdvoje 2,06 milijardi kuna, što je 26 posto ukupnih prihoda, koji su nešto niži od 7,9 milijardi kuna. U Hrvatskim poštama nisu uspjeli kontrolirati troškove. Dopustili su da se rashodi poslovanja povećaju i to je bilo dovoljno da od gotovo 10 milijuna kuna dobiti skliznu u više od 14 milijuna kuna u gubitak. Ukupni se troškovi za zaposlene povećavaju za sedam milijuna kuna, a dugovi HP-a za oko 30 milijuna kuna, od kojih se 20 milijuna kuna odnosi na kratkoročne pozajmice, odnosno na komercijalne zapise koje je HP izdavao.
Podatak o ukupnim dugovima tih tvrtki pokazuje da su kratkoročne obveze na kraju ožujka iznosile 14 milijardi kuna, a to se uglavnom odnosi na kratkoročne pozajmice i dugovanja prema dobavljačima, a dugoročne obveze, odnosno krediti prema bankama narasli su na 45,4 milijarde kuna. Ukupni dugovi tako su se popeli na 59,4 milijarde kuna. U zaduživanju prednjače cestarske tvrtke koje ukupno nose 37,1 milijardu kuna. Veliki uteg duga nosi na sebi HEP koji ima ukupno 8,93 milijarde kuna dugova. Najpozitivniju razliku u godinu dana napravila je Financijska agencija. Iako su joj izmjene nekih propisa pomogle da poveća prihode, Fina je, bez obzira na to, držala pod kontrolom troškove.
Desetorica zaslužila bonus
Tako je u odnosu na prvo tromjesečje 2011. godine potrošila nekoliko milijuna kuna manje, a neto dobit povećala za osam puta. Skočila je sa 2 milijuna na čak 16,5 milijuna kuna. Pri tome je uprava Fine u godinu dana smanjila dugove za 64 milijuna kuna, odnosno isplaćeno je više od 30 posto ukupnih obveza društva.
Samo je devet javnih poduzeća prvo tromjesečje završilo u “zelenom”, a među 21 predsjednikom uprave samo bi desetorica njih mogla dobiti bonus za ovaj dio godine. Uvjeti za menadžersku nagradu su poslovanje u plusu ili smanjenje gubitka, pa bi pravo na dodatak od 70 posto godišnje plaće dobio i upravitelj Jadrolinije koji je smanjio gubitak tvrtke, iako je izvan turističke sezone gubitak očekivan.
Hm, bitno je da su si povećali plaće, bez obzira rade li s dobiti ili ne...