Dugoročni rast javnog duga nije održiv i toga su svi svjesni, poruka je iz Hrvatske udruge banaka koja je na temelju Analize fiskusa zaključila da je prvi put srezana potrošnja, što pokazuje dobar smjer, ali pritom upozorila da bi korak kojim smo krenuli u konsolidaciju mogao biti prekratak. Uzimajući u obzir rast kamatnih stopa i veći pad BDP-a od očekivanog, analiza pokazuje da bi primarni fiskalni saldo trebao biti pozitivan 1,2 posto samo da nam javni dug ne raste, istaknuo je direktor HUB-a Zoran Bohaček.
Naime, u uvjetima u kojima je realno očekivati nepovoljno okružje, fiskalna prilagodba trebala bi biti veća od one zacrtane trogodišnjim planom, piše u analizi, ili će javni dug nastaviti nekontrolirano rasti. Ustrajanje na dosljednoj provedbi Zakona o fiskalnoj odgovornosti doprinijelo bi očuvanju kreditnoga rejtinga, a posljedično i postupno smanjivanje kamata. Matematički su modeli pokazivači da bi zaustavljanje rasta omjera duga zahtijevalo prilagodbu od dodatnih 1,7 posto BDP-a, odnosno 6 milijardi kuna. To je iznimno važno jer su već i danas kamatne stope koje Hrvatska plaća na novi dug znatno veće od prosječne efektivne stope koju vlada trenutačno plaća na javni dug.
Bez obzira na prijetnju pada kreditnog rejtinga i rast kamata, plan proračuna u idućoj godini, piše u analizama koje je izradila Arhiva Analitika, predviđa usporavanje štednje tako da primarni saldo ostaje u deficitu.
– Razloge posustajanja prilagodbe 2013. i 2014. treba tražiti u inicijalno preoptimističnim očekivanjima kreatora proračuna – piše u analizi. U izvršenju proračuna može se vidjeti da se prihodi pune po planu, ali je 72 posto ukupnih izdataka, a to su plaće i mirovine, rastu iznad plana, što je zasad kompenzirano rezanjem materijalnih troškova i subvencija. Prijetnju predstavljaju i troškovi kamata koji rastu vidljivo iznad plana, a kada dođe prva rata novog zaduženja u Americi, proračun će biti dodatno opterećen u odnosu na plan.
– Rejting nije definitivno osiguran, a nastavak prilagodbe nije oslobođen političkih izazova, vezanih za smanjenje rashoda za zaposlene – piše nadalje. Ući ćemo u Europsku uniju ili kao zemlja s čvrstim investicijskim rejtingom i troškovima financiranja koji su u padu, ili kao još jedan fiskalni sumnjivac s juga Europe koji će od prvoga dana biti pod posebnom prismotrom birokrata iz Bruxellesa praćenih sumnjivim pogledima kreditora i investitora koji će „spread“ na naše obveznice držati visoko, možda i više nego danas –zaključak je analize koja ovaj trenutak vidi kao jedinstvenu šansu Hrvatske da prestane živjeti iznad mogućnosti.
Ući ćemo kao Financijsko Stabilna zemlja jer nam je Industrija i izvoz jako razgranata politika.Novca nam ne nedostaje i uvjek smo spremni pomoći onima koji nemaju svoje Industrije