Kad govorimo o nerazmjeru imovine i prihoda, od 2016. do 2020. izdano je 313 rješenja o utvrđenom nerazmjeru i porezna obveza po njemu je 176 milijuna kuna. Dosad je 35 milijuna naplaćeno, a ostalo ide pod različite oblike ovrhe i sjedanja na imovinu, otkrio je ministar financija Zdravko Marić na 4. poreznoj konferenciji pod nazivom “Porezna politika u postpandemijskom razdoblju”, održanoj na Ekonomskom fakultetu pod pokroviteljstvom Ministarstva financija i u organizaciji fakulteta i konzultantske kuće Deloitte.
– Ova pandemija pokazuje da sve politike, pa i porezna, moraju biti spremne na pravodobni odgovor – istaknuo je Marić te objasnio da se najveći dio poreznog rasterećenja od ukupno 10 milijardi kuna odnosi na izravne poreze; na dohodak i na dobit. Kad je posrijedi smanjenje doprinosa, tu je, kaže, sužen manevarski prostor, ali zadaća je tražiti i dalje. Udio neizravnih poreza, PDV-a i trošarina rijetko je dvoznamenkast, a Hrvatska je tu najgora u EU i mora u rasterećenje.
– Cilj je rasterećenja i jednostavniji, pravedniji porezni sustav. Ginijev koeficijent i Lorenzova krivulja govore o tome koliko je pravedna raspodjela. A Ginijev indeks pokazuje da je prije porezne reforme u županijama indeks bio 0,20, a sad je 0,13. Povećana je pravednost u raspodjeli poreznog tereta, isto je s gradovima i općinama – smatra ministar financija te dodaje i da je nedavnom izmjenom zakona povećana stopa oporezivanja viših primanja; do 1. siječnja je na najviša primanja bila de facto 54%, sada je de facto na 60%.
Porezna uprava je, kaže, izravno otpisala oko tri milijarde kuna u pandemiji. Ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša komentirao je u panelu koji je slijedio kako pri utvrđivanju nerazmjera prihoda i imovine pokušavaju ne obraditi samo jedan OIB, nego skup povezanih osoba te da rade na nadogradnji tog sustava. Helena Schmidt, partnerica u Deloitteu, pozdravila je smanjenje poreza na dohodak.
– Mislim da su se poduzetnici potrgali da daju veće plaće, dobrog zaposlenika svatko želi zadržati, ne želi da ode u inozemstvo – kaže H. Schmidt, a sličnog je mišljenja i Marijana Starčević, menadžerica za poreze iz Orbica, koja kaže kako to olakšava poslodavcu da što više omogući zaposlenicima i zadrži ih.
Možda pomogne te radnike zadržati (a i pitanje je koliko dugo), ali sav dug će pasti na njihovu djecu i unuke koji će pobjeći prvom prilikom. Dakle duplo golo. Ovo jednostavno nema smisla. Novci trebaju ići k onima koji ihh stvaraju. Ovo što se kod nas izvodi je svinjarija, jer novci odlaze na izmišljena radna mjesta koja pumpaju BDP preko potrošnje. I to ide donekle tako dok ne dođe do neke prirodne katastrofe. Katastrofe koja nas je zadesila nažalost u kombinaciji sa koronom. Više ni turizam ne pomaže. Turizam kojeg ozbiljne države ne smatraju za siguran dotok kapitala, ali naši i dalje baljezgaju o tome. Nikako iz dupeta u glavu. I sada smo došli pred zid. Ali ono baš pred zid.