O tome koliko će budućnost poslovanja odrediti umjetna inteligencija za Večernji list ekskluzivno govori Rikard Candell, glavni analitičar švedske tvrtke Bisnode čiji su osnovni biznis poslovne i bonitetne informacije. Proveli su istraživanje koje je pokazalo da je polovica EU menadžera uvjerena da do 2030. neće ni imati biznis ako se ne usmjere na naprednu analitiku podataka.
Je li informacija najvažniji resurs kompanije danas?
Ne bih baš rekao da je najvažniji resurs, ali najvažnija imovina jest. Ako smo sposobni upotrijebiti je pravilno, za svrhu za koju treba, omogućava organizacijama da rade bolji posao. Ovisno o poslovnom problemu koji treba rješavati traže se informacije, tehnologija i ljudi. Počinje se s informacijama koje već imamo, analizom što možemo s njima napraviti, pa onda tražimo one koje nam nedostaju.
Kako se zaštititi od zlouporabe podataka?
Trebamo pažljivo postupati s informacijama, posebno onima kojima su nam drugi ljudi omogućili pristup, i držati se legislative. Kompanijama kao što je naša to je posebno važno jer s takvim informacijama radimo na dnevnoj bazi. Presudna je edukacija o tome što se s podacima smije, a što ne.
Kako pomaže edukacija kad netko zlorabi vaše podatke – imamo primjer Facebooka...?
Razlika je definitivno u tome govorimo li o osobnim podacima ili podacima u kontekstu biznisa koji vodite... Istraživanje je pokazalo da pola menadžera ne razumije što donosi analiza podataka.
Kako bi ste vi sumirali, što donosi u budućnosti?
Počeo bih s tim da ne donosi sutra, nego danas. Rezultati istraživanja pokazali su da je trenutačna razina uključenosti AI-ja u menadžmentu i donošenju odluka relativno niska. A može im ponajprije pomoći kod klasičnih pitanja koja su njihov “core business”: kako mogu brže rasti i unaprijediti korištenje imovine. Ljudima u prodaji mogu pomoći da nađu potencijalne kupce i istraže koji računi imaju prioritet; marketingu da shvati koje kompanije mogu kupiti njihove proizvode. Isti ciljevi mogu biti postavljeni i u javnom sektoru: ako sam liječnik, ostaje mi više vremena za pacijente, ako mi je osiguran pristup boljoj dijagnostici. Većina menadžera koje smo intervjuirali smatra da će za 10-ak godina, u 2030-ima, o tome tko će biti pobjednik na tržištu odlučivati bolje korištenje informacija. A to će ovisiti o prethodnom postavljanju pravila igre: ako znate više o tržištu i potencijalnim klijentima, bolje ćete prioritizirati vrijeme od drugih. To će biti standard za 5 do 10 godina, a tad će i pristup informacijama biti jednostavniji, infrastruktura i analitičke kompetencije dostupnije i jeftinije na tržištu. Znači, bitno je pitanje – ako to bude standard, što će se dogoditi s tvrtkama koje zaostanu. Veći rizik od gubitaka bazirat će se na nedovoljno brzom napredovanju u analitici podataka.
Ako pola manadžera o tome ima maglovitu sliku, trebaju li tvrtkama novi menadžeri ili se aktualni mogu obučiti?
Velika konfuzija je tamo gdje su menadžeri fokusirani na dnevni posao za koji smatraju da ga rade dobro i ne vide širu sliku. Trebamo početi shvaćati da se to događa i pitanje je samo kako biti brži. Menadžeri se trebaju educirati. Ne očekujem da postanu eksperti u analitici podataka, ali moraju znati kako se upotrebljavaju ti podaci.
Kako će se AI odraziti na ljudski rad i njegovu cijenu?
Dio odgovora je u omogućavanju da se radi bolji posao: ako AI povećava učinkovitost, mogu se ukloniti jednostavni ili dosadni poslovi. Kad je posrijedi AI, treba se otvoriti i diskusija koja se tehnologija želi upotrebljavati i kako. Što je s “osobnošću” robota? Treba otvoriti i ta dublja pitanja. Ali, kratkoročno, najveći utjecaj bit će na analitičke kompetencije – može nam pomoći u dnevnom poslu, ali i zamijeniti neke poslove koje ljudi rade. To bi moglo utjecati i na cijenu ljudskog rada, da, ali može se usporediti s uvođenjem interneta i povećanjem učinkovitosti zbog koje se i više zapošljavalo i rastao je BDP – to je tehnologija omogućila.
Što znači da će trećinu upravljačkog tima u 2030. činiti AI? Robote u upravama?
Zapravo ne znam precizno na što su mislili, ali vjerojatno na korištenje AI za donošenje odluka, što se već i događa...
Na koji se način sve eksploatiraju podaci za donošenje odluka? I koliko to ulazi u GDPR?
U procesu donošenja odluka treba definirati problem koji želimo riješiti. Onda znamo koji nam podaci trebaju, a ako ih trebamo više, ako je posrijedi B2B i treba identificirati nove klijente, analiza podataka kreće od informacija koje sami klijenti daju i suglasni su s njihovim korištenjem, što je regulirano GDPR-om.
Koliko je opravdan strah da će AI biti izvan ljudske kontrole?
Velika je važnost ovog pitanja: trebamo otvoriti diskusiju kako koristiti tehnologiju i u koje svrhe.
Tko bi trebao otvoriti to pitanje: vlade, kompanije, stručnjaci, civilno društvo, mediji?
To je nešto što se tiče većine kompanija, javnog sektora, ali i nas kao pojedinaca i ta je diskusija nužna. Na primjeru švedskog društva mogu reći da je mnogo manji strah među građanima, nego u medijima. Da, 80% građana smatra da će AI imati utjecaj na društvo, ali samo je jedan od 20 zabrinut za posao. No, definitivno treba otvoriti pitanje “osobnosti” AI-ja.
