Na globalnoj razini traje najduže razdoblje rasta u povijesti, ovo se nije događalo još od 60-ih godina prošlog stoljeća, svijet ubrzano raste. Već je devet godina globalni rast BDP-a jednak ili veći 3,5 posto, a snažan rast bilježe i sve zemlje eurozone i središnje i istočne Europe – istaknuo Andrea Diamanti, šef korporativnog, investicijskog i osobnog bankarstva UniCredita za središnju i istočnu Europu, na konferenciji za novinare u sklopu Godišnje skupštine EBRD-a u Amanu. Pojašnjava kako ovaj put rast potiču potrošnja i investicije kompanija koje mu nešto više doprinose nego građani. Hrvatskoj u ovoj i sljedećoj godini prognoziraju stopu od 2,8 posto.
- Bankarski je sektor u središnjoj i istočnoj Europi solidan: sve zemlje idu manje- više u istom smjeru sa sličnim rastom; razine depozita i kredita ubrzano rastu, i prvi put krediti rastu više nego depoziti, a korporativni sektor više nego građani. Banke imaju i dovoljno izvora i apetita – kaže Diamanti.
Bitno se smanjio i udio loših kredita, ispod devet posto, što je povećalo profitabilnost banaka, a prognoza za Hrvatsku u 2019. je sedam posto, na što će dodatno utjecati ubrzana prodaja loše imovine. Najveći rast kreditiranja bilježi Turska sa 20,7 posto, Slovačka sa 9,9 posto i BiH sa 6,5 posto i u predstojećem razdoblju UniCreditovi analitičari očekuju da će u tim zemljama rast usporiti, a pojačat će se ondje gdje ga dugo nije bilo – u Hrvatskoj i Srbiji.
Uz ekonomski „big boom“, ističu bankari, događa se i bum FinTech kompanija - vrijeme je digitalizacije i rasta novih pružatelja financijskih usluga, što postaje neizostavan dio bankarskih analiza.
- Regija je daleko odmaknula u korištenju digitalnog i mobilnog bankarstva, a potiču ih i demografski trendovi, sa sve većom ulogom mladih generacija „rođenih digitalaca“ - napominje Matteo Ferrazzi, čelnik strategije i korporativnih prognoza UniCredita za središnju i istočnu Europu. Ferrazzi je predstavio i UniCreditovu studiju o FinTechima u regiji koja pokazala veliki bum tog sektora u razdoblju od 2012. do 2016.
- U središnjoj i istočnoj Europi trenutačno postoji više od 600 FinTecha. Više od 60 posto ih je u biznisu plaćanja i transakcija ili financiranja, uključujući „peer to peer“ kreditiranje (osoba osobi, op. a.) ili crowdfunding – otkrio je Ferrazi.
Još ih je 12 posto u poslovima vezanima za investicije i upravljanje imovinom: platformama za trgovanje, „robotiziranom“ savjetovanju, analizama osobnih financija, a ostatak pokriva kriptovalute, praćenje troškova, osiguranje, upravljanje rizicima i prevenciju prijevara. Grupacija vidi priliku da preko takvih servisa poboljša korisničko iskustvo klijenata, a središnju i istočnu Europa smatraju idealnim područjem za razvoj digitalnog bankarstva.
tako je i prosli put a onda recesija