Na svjetskim su burzama cijene dionica porasle i prošloga tjedna, trećega zaredom, što se zahvaljuje popuštanju trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine te novim mjerama Europske središnje banke za poticanje gospodarstva.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna ojačao 1,6 posto, na 27.219 bodova, dok je S&P 500 porastao 1 posto, na 3.007 bodova, a Nasdaq indeks 0,9 posto, na 8.176 bodova.
Rast cijena dionica treći tjedan zaredom zahvaljuje se ustupcima Washingtona i Pekinga uoči nastavka trgovinskih pregovora početkom listopada, što je smanjilo napetosti koje su mjesecima pritiskale tržišta.
U četvrtak je predsjednik SAD-a Donald Trump odgodio uvođenje dodatnih carina na uvoz kineskih proizvoda za dva tjedna, dok je Kina dan prije najavila da će izuzeti neke američke proizvode s liste onih kojima će od 17. rujna nametnuti dodatne carine i da će kupovati više američkih poljoprivrednih proizvoda.
„Dobro je da SAD i Kina razgovaraju i čini se da je manje animoziteta. Ustupci koji su učinjeni nisu materijalni, ali duh koji su stvorili znatno je važniji za tržišta”, kaže Stephen Massocca, potpredsjednik u tvrtki Wedbush Securities.
Ulagače je oraspoložilo i popuštanje monetarne politike Europske središnje banke.
Čelnici ECB-a odlučili su na redovnoj sjednici u četvrtak smanjiti kamatne stope na depozite banaka za daljnjih 0,10 postotnih bodova, na minus 0,5 posto, i ponovno pokrenuti program kupnje obveznica, i to u mjesečnom iznosu do 20 milijardi eura.
Poručili su, također, da će i dalje poticati gospodarstvo eurozone sve dok to bude potrebno.
„Rizična imovina trebala bi i dalje dobivati podršku od labave monetarne politike, koja će se voditi još neko vrijeme, i to ne samo u Europi, nego i drugdje u svijetu”, kaže Esty Dwek, direktorica u tvrtki Natixis.
Kina je još prije 10-ak dana uvela nove poticajne monetarne mjere, dok će američka središnja banka o kamatnim stopama odlučivati idućega tjedna.
Većina analitičara očekuje da će Fed dodatno smanjiti kamate za 0,25 postotnih bodova, nakon što je to već učinio u srpnju.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,2 posto, na 7.367 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 2,3 posto, na 12.468 bodova, a pariški CAC 0,9 posto, na 5.655 bodova.
Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks skočio 3,7 posto, na 21.988 bodova.
Eto, toliko o toj propasti kapitalizma. Propada već stoljećima, nikako da propadne... Žalosno je jedino da Hrvatska nije iskoristila niti krizu, niti razdoblje oporavka da napravi potrebne reforme i napokon uredi malo te državne i javne strukture... A danas je najveća opasnost za rast eurokracija, tj. kombinacija zelenih i lijevih. Ovo što se uvodi slijedeće godine za EU proizvođača automobila je smrt za BDP. Ograničenje prodaje i kazne za CO2 uništit će industriju u cijeloj EU... EU radi prenormiranosti i birokracije nema tehnoloških lidera, novih tehnologija i sl. te je glavni pokretač gospodarstva autoindustrija. Nema niti jednu globalnu kompaniju na području digitalnih tehnologija, robotike, pa čak nema niti jednu firmu koja sudjeluje u svemirskoj utrci. I vojna industrija je zakržljala... Sad zamislite što će se desiti kada se broj prodanih automobila prepolovi. A to što auti ispuštaju CO2, to se riješi npr. sadnjom stabala. Jedno stablo po autu. Ionako auti čine svega 6% emisije CO2... Što mislite, gdje će završiti novac od kazni i naknada za CO2? Hoće li se možda s tim novcem raditi pošumljavanja ili će se sufinancirati prelazak Poljske s termoelektrana na ugljen na nešto drugo? Naravno da neće. Taj novac će završiti u strukturama eurokracije koja će odmah oformiti nove komisije, odjele, odbore i tko zna što za CO2...