Hrvatska hitno treba reforme kojima će smanjiti rashode države te omogućiti poduzetnicima da prodišu i počnu otvarati radna mjesta, poručuje Svjetska banka u komentaru naslonjenom na izvješće “Zlatni rast: Vraćanje sjaja europskom gospodarskome modelu”.
Stojimo u mjestu
– Hrvatska stoji, mora se pokrenuti – poručuju iz Svjetske banke. Napominju da nećemo profitirati od ulaska u EU ako ne popravimo poslovnu klimu te ne zaustavimo stalno rastući udio državnog proračuna, koji zauzima gotovo 20% BDP-a.
– Ako ne iskoristite ulazak u EU kao polugu za promjene, slabosti Hrvatske dodatno će se pogoršati – poručuju. Kao dobre strane RH vide razvoj trgovine i financijskog sustava, dok je lista slabosti znatno duža, od otežanog poslovanja poduzetnika, loše ulagačke klime zbog koje nema ni ulaganja u inovacije i istraživanja ni komercijalno održive proizvodnje. Većinu istraživanja, naime, financira država, na što se troši 0,8% BDP-a. Oko 40% tog iznosa RH ulaže u poslovna istraživanja, što je 30,24 eura po stanovniku, dok u Sloveniji tvrtke nose 62% troškova za istraživanje i razvoj, a godišnje se ulaže 130 eura po stanovniku. U vodećim zemljama u Europi ta izdvajanja znatno prelaze 3% BDP-a, od čega više od dvije trećine izdvaja privatni sektor. Lani je stopa zaposlenosti iznosila tek 52,4% uz samo 61% aktivnog stanovništva pa Svjetska banka preporučuje da se izmjenom poreznih i radnih propisa unaprijedi struktura troškova poduzeća te olakša izvoz. Nužno je osigurati da se rad isplati i zaposleniku i poslodavcu.
– Potrebno je mijenjati oporezivanja rada i sustav socijalne skrbi. Treba riješiti i problem isplativog ranog umirovljenja, a istovremeno i poboljšati skrb o djeci, kako bi se žene potaknule na rad – stoji u komentaru.
Modernizirati tržište rada
Socijalni su izdaci pak sve značajniji udio u rashodima države. Hrvatska vlada troši oko 43% BDP-a, kao i usporedive države, ali značajan dio tih rashoda odnosi se na socijalnu zaštitu: mirovine, naknadu za nezaposlene i socijalnu pomoć. Zbog toga nam trebaju reforma zdravstva i mirovinskog sustava, kako bi ostalo više novca za ciljane rashode. Iako su nedavni napori u fiskalnoj prilagodbi doveli do smanjenja fiskalnog deficita na 4,3%, u drugom tromjesečju, Svjetska banka upozorava da će biti potrebne snažnije mjere fiskalne konsolidacije da bi se osigurala održivost duga.
Hrvatska je u krizi izgubila korak s EU, upozoravaju. Iako je od 1998. do 2008. udvostručila BDP po stanovniku i dostigla više od 64% prosjeka EU prema paritetu kupovne moći, od krize je pala otprilike 3%.
zato i jesi sulud jer nista ne znas ...i nista ne primjecujes..pa ti je i sve isto..blago tebi...