Po ocjeni žirija sastavljenog od gospodarskih stručnjaka i novinara, rast hrvatskog BDP-a ušao je u užu konkurenciju iz koje će čitatelji Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika odabrati gospodarski događaj godine.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je procjenu prema kojoj je BDP u drugom ovogodišnjem kvartalu porastao 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Po podacima DZS-a, među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava za tri posto. Porasle su i ostale najvažnije sastavnice BDP-a, pa je tako državna potrošnja porasla za 2,6 posto, dok su bruto investicije u fiksni kapital (investicijska potrošnja) skočile 6,3 posto.
Odmah je počela rasprava o tome tko je zaslužan za dobar rezultat. Tako je predsjednik HDZ-a Andrej Plenković rekao kako je rast BDP-a u drugom kvartalu “zasluga aktualne Vlade u kojoj HDZ ima dominantnu ulogu. Dobar signal je rast osobne potrošnje i investicija, što nas dovodi u situaciju da ćemo sa zadovoljstvom moći na kraju godine konstatirati da će ukupni rast BDP-a biti oko 2,5 posto kako je i najavio tehnički ministar financija Zdravko Marić”, kazao je Plenković upitan kako komentira rast BDP-a u drugom tromjesečju.
Istaknuo je tada i da je to dobar signal za Hrvatsku i njezino gospodarstvo, te daje dodatni optimizam i ulijeva nadu da će aktivnostima u provedbi HDZ-ova programa gospodarski rast do 2020. biti pet posto, za koji u HDZ-u smatraju da je “potreban gospodarstvu i stanovništvu radi unošenja optimizma i nova energija u cilju približavanja rastu zemalja srednje i istočne Europe”.
Kad je točno počeo
Tehnički ministar financija Zdravko Marić izjavio je da je rast BDP-a premašio ne samo očekivanja ekonomskih analitičara već i Vlade te naveo da proračunski deficit opće države za prvih pola godine iznosi samo 518 milijuna kuna, što je 0,2 posto BDP-a, te najavio reviziju Vladinih projekcija.
– Taj rast je iznad očekivanja ne samo ekonomskih analitičara nego i dijelom iznad naših očekivanja. Mi smo očekivali gospodarski rast negdje oko 2,5 posto – kazao je Zdravko Marić novinarima. Važnim smatra to što je u ovom gospodarskom rastu nastavljen trend rasta iz prvog tromjesečja, prije svega osobne potrošnje, kao i rast investicijske potrošnje. Izvoz i uvoz nastavljaju svojom dinamikom rasta. – Uvoz je dobrim dijelom vezan uz situaciju s domaćom potražnjom, izvoz bilježi blago usporavanje, no sigurno će nastaviti biti jedan od glavnih pokretača uz osobnu potrošnju i vrlo ohrabrujuću investicijsku potrošnju – kazao je.
Marić je istaknuo da je proračun sastavljan uz projekciju rasta BDP-a od dva posto, a s ostvarenim rastom za prvih šest mjeseci od 2,8 posto, procjenjuje rast BDP-a u cijeloj 2016. na otprilike 2,5 posto.
Međutim, ekonomski analitičar Velimir Šonje komentirao je kako rastu BDP-a nisu pridonijeli političari i Vlada.
– Rast BDP-a počeo je potkraj 2014. Taj se rast točno poklapa s naglim padom cijene nafte koja se 2014. prepolovila. Usto, nakon ulaska Hrvatske u EU otvorilo se veliko tržište za naš izvoz i to je, uz porast osobne potrošnje, također faktor rasta BDP-a – rekao je Šonje te zaključio kako u rastu BDP-a zapravo “nema nekog velikog doprinosa naših političara i Vlada.”
Dodao je i da postoji velik debalans na tržištu rada zbog lošeg obrazovnog sustava te da je to razlog zbog kojeg je Hrvatska prisiljena na uvoz radne snage.
Usporedivo s ostalima
Analitičar Hrvoje Stojić kazao je da je za rast BDP-a zaslužna i tiha unutarnja devalvacija, dok je Zvonimir Savić iz HGK Hrvatsku usporedio s ostalim zemljama u Europskoj uniji.
– Stavimo li Hrvatsku u kontekst ostalih država članica EU, jači pad ima jedino Grčka. Hrvatska je u svijetu lani bila osma najlošija država. 2008. Hrvatska je bila na 63 posto prosjeka država članica EU, a do 2015. pala je na 58 posto. Jedino su Bugarska i Rumunjska lani bile nerazvijenije od Hrvatske. Međutim, Rumunji ove godine bilježe najveći porast BDP-a u EU pa je sada Hrvatska na pretposljednjem mjestu – objasnio je direktor Sektora za ekonomske analize HGK.
>> Glasanje za gospodarstvenika godine i gospodarski događaj godine
