Epidemija korone podigla je štednju stanovništva u eurozoni na povijesne razine te je u prvom ovogodišnjem tromjesečju stopa štednje bila 16,9 posto u usporedbi s 12,7 posto u istom razdoblju prošle godine, navodi Eurostat. Na svakih zarađenih 100 eura, građani eurozone su tako uštedjeli gotovo 17 eura, najviše u Njemačkoj i Sloveniji – 24 eura, a Švedskoj i Austriji 20. Čak su i Talijani digli stopu štednje sa 7 na 12 posto.
Podataka za Hrvatsku u ovom istraživanju nema, ali prema podacima Hrvatske narodne banke, tijekom prva tri mjeseca štednja građana je rasla uobičajenim tempom, no u travnju je krenulo njezino osipanje za približno 816 milijuna kuna. Štedni i oročeni depoziti građana bili su krajem travnja 202 milijarde kuna, a neoročeni 104 milijarde kuna. Otkako su kamate na štednju simbolične, osjetno se povećavao iznos slobodnih sredstava na računima građana. Ako se i pokaže da je travanjsko posezanje za “crnim fondom” prolaznog karaktera, ipak ne treba očekivati da će se štednja povećavati dosadašnjim tempom.
Glavnina domaće štednje pristiže u banke tijekom i nakon završetka turističke sezone. Osjetno povećanje štednje u eurozoni, i to za 214 milijardi eura između veljače i svibnja, nije po volji guvernerki Europske središnje banke Christine Lagarde jer čim ljudi manje troše, i ekonomija će se sporije oporavljati. Štednja kućanstava u eurozoni porasla je 136 posto na godišnjoj razini tijekom ožujka i travnja, kada su bile najčvršće karantene. Od svibnja i lipnja optimizam potrošača lagano se vraća, ali raspoloženje građana za ozbiljnije investicije slabi. Stopa ulaganja u osnovna sredstva u kućanstvima eurozone spustila se ispod 9 posto, odnosno na 100 eura zarade manje od 9 eura otišlo je za kupnju trajnih dobara.
Tamo građani imaju što stavljati na štednju a tu ako se "omakne" a mnogi ništa.