Nekoliko je segmenata u kojima Hrvatska zaostaje u usporedbi s četiri zemlje središnje Europe: Češkom, Slovačkom, Poljskom i Mađarskom; veliko odstupanje imamo u kapacitetu za inovaciju i u suradnji sa sveučilištima, a fleksibilnost na tržištu rada također može biti znatno bolja, kako bi se poslodavcima dalo više prostora da reagiraju na tržišne promjene kroz otpuštanja i zapošljavanja ljudi.
Posebno me ljuti što smo na 132. mjestu od 138 zemalja po kapacitetu za zadržavanje talenata – konstatirala je na predstavljanju strategije EBRD-a za Hrvatsku 2017.-2021. direktorica za Hrvatsku, Sloveniju, Mađarsku i Slovačku Vedrana Jelušić Kašić.
Direktorica Kašić referirala se na količinu duga koji je prisutan u hrvatskoj ekonomiji, a koji, smatra, značajno ograničava razvoj tvrtki.
– Prodaja nenaplativih potraživanja je zdrava za ekonomiju, tako se oslobađaju resursi za investicije. To je područje u kojem smo zainteresirani aktivno sudjelovati – istaknula je šefica EBRD-a te pozvala predstavnike financijskih institucija okupljene u HGK da se oko tog pitanja obrate bankarima EBRD-a. Kako bi pokazala da ozbiljno misli, svoje je bankare zamolila da ustanu kako bi okupljeni točno znali s kim će imati posla. Jedno od područja za koje je zainteresirana europska razvojna banka je i učinkovitije upravljanje tvrtkama u državnom vlasništvu, s obzirom na to da je imovina kojom upravljaju teška oko 80 posto BDP-a. U predstojećem razdoblju EBRD će se, ukratko, fokusirati na tri područja: poboljšanje konkurentnosti privatnog sektora, produbljivanje financijskih tržišta za bolji pristup financijskim instrumentima te na promoviranje komercijalizacije javnih kompanija kroz veću participaciju privatnog sektora i povećanje učinkovitosti.
Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva Nataša Mikuš Žigman izrazila je nadu da će produbiti suradnju s EBRD-om u financiranju malog i srednjeg poduzetništva, a u tom segmentu EBRD razvija dvije platforme; jedna je SME Growth Market na tržištu kapitala, a druga Funderbeam Crowdfunding Platform koja se bazira na blockchain tehnologiji – čime bi bilo osigurano financiranje projekata od začetka do zrelije faze. EBRD sudjeluje i na izradi zakona o pravnim obveznicama koji bi bankama i financijskim institucijama omogućio izdavanje dugoročnijih vrijednosnih papira; tako banke bi mogle uskladiti ročnost u bilancama, a investitori ostvariti veće prinose.
– Ove godine smo se aktivirali i na stečajnom zakonu; predložit ćemo poboljšanje stečajnog okvira Ministarstvu pravosuđa – najavila je V. Jelušić Kašić.
Nedavno su pokrenuli projekt ekonomske uključivosti na području poljoprivrede u partnerstvu s HGK, kako bi povećali kapacitet proizvodnje voća i povrća u Hrvatskoj. U sklopu tog projekta mladi su poljoprivrednici bili u posjetu talijanskim zadrugama kako bi se na njihovim primjerima učili povećati produktivnost. U projekcijama za Hrvatsku 2018. Peter Tabak, glavni makroekonomist EBRD-a za regiju, gospodarski je rast pozicionirao na 2,6 posto, no u tu projekciju, kako je priznao, nije uključen rizik mogućeg Agrokorova bankrota koji je naznačio kao prijeteći rizik.
Ma nema, na svim tablicama padamo. Ne radi se ništa ili se ne radi dovoljno i svi nas prestižu. Vlada se hvali rastom, a rast nam je manji od svih tranzicijskih zemalja, duplo manji od npr. Srbije... Ovo sve je nešto bolje od Milanovića, ali je daleko da bi bilo dovoljno, a nada da bi bilo dobro ili odlično davno je nestala... Previše uhljeba, previše nerada, previše parazita, uključujući i parafiskalne, a više nema tko stvarati novu vrijednost. Daleko smo od kapitala, od investicija, daleko smo od svjetskih kretanja. Jedna Poljska ili Rumunjska. čak i Srbija su povezanije od nas... Uhljebi nas uništavaju, svakim danom sve više. Čak se i ovo malo što je privređeno buđenjem gospodarstva opet podijelilo uhljebima. Tako ne možemo dalje...