Iako kampanja za lokalne izbore službeno počinje tek za 15-ak dana, ona neformalna traje mjesecima. Usporedno s velikim planovima, projektima i obećanjima tipičnim za izbore, lokalne vlasti trenutno su zaokupljene (i) daleko prizemnijim brigama i računicama.
U prvom redu to su trenutno one vezane uz povrate poreza na dohodak za što će u idućih nekoliko mjeseci ove godine lokalni proračuni zbog olakšica za mlade trebati osigurati znatno više novca nego lani. Problem je što dio gradova baš i nema jasnu sliku koliko više.
Marić očekuje vraćanje zajma
Na vratima su i rokovi za vraćanje lanjskog beskamatnog zajma Ministarstva financija koji je gradovima, općinama i županijama dan na raspolaganje na ime pada prihoda uslijed koronakrize odnosno Vladinih mjera odgoda, obročnih plaćanja i/ ili oslobođenja plaćanja poreza i doprinosa. Od onih koji su iskoristili tu mogućnost nekima taj zajam nije jednostavno vratiti. Ministar financija Zdravko Marić već je potkraj veljače najavio kako bi povrat poreza na dohodak ove godine trebao krenuti u svibnju, nešto ranije nego obično.
Računa se da bi povrat poreza ove godine mogao premašiti dvije milijarde kuna, pri čemu se efekt olakšica za mlade procjenjuje na oko 700 milijuna kuna. Procjena je i da će pravo na tu olakšicu imati oko 260 tisuća zaposlenih u dobi do 30 godina (ako su plaćom zahvaćeni poreznim škarama), s tim da bi se onima do 25 godina trebao vratiti cjelokupni plaćeni porez na dohoda kod nesamostalnog rada, a onima između 25 i 30 godina polovica. Tako bi onima do 25 godina s neto plaćom oko 8000 kuna ili oko 12.000 bruto, na račune za koji mjesec moglo sjesti i 19.000 kuna.
Kako je za mnoge gradove porez na dohodak ključni prihodni oslonac, povećani povrati mnogima su nemalo dodatno opterećenje. Željko Turk, predsjednikUdruge gradova i gradonačelnik Zaprešića kaže kako su standardni povrati u slučaju Zaprešića iznosili pet, šest milijuna, a računa da bi ove godine mogli iznositi između osam i devet. Najveći iznos povrata dobit će, dakako, zaposleni mladi u Zagrebu.
U Gradskom uredu za financije procjenjuju da će za povrat poreza mladima izdvojiti između 250 i 270 milijuna kuna. Negativan utjecaj pandemije odrazio se ponajprije na prihodnu stanu zagrebačkog proračuna, ali to je za gradsku upravu u skladu s očekivanjima. Taj utjecaj očitovao se u više od 400 milijuna kuna stanjenim prihodima.
Poreza i prireza naplaćeno je 4,9 milijarde kuna ili 205 milijuna manje nego godinu prije, što predstavlja pad za četiri %. Komunalnih naknada naplaćeno je nepunih 629 milijuna odnosno 131 milijun ili 17% manje nego prethodne godine.
Pad prihoda 50 i više posto
Postotno je i znatno veći pad zabilježen kod prihoda od koncesija kojih je naplaćeno 12,4 milijuna ili gotovo upola manje nego 2019., dok su turističke pristojbe potonule gotovo 60%, ali u apsolutnim iznosima to znači pad s četiri na 1,6 milijuna. Od zakupa i iznajmljivanja imovine u proračun se slilo 114 milijuna kuna ili 25 milijuna manje, a za 17 milijuna kuna ili 18% okopnje
li su i prihodi po sufinanciranju u cijeni programa predškolskog odgoja odnosno vrtića.
Iako su i rashodi i izdaci proračuna u 2020. (bez proračunskih korisnika) bili nešto niži u odnosu na prethodnu godinu, Zagreb je iz državnog proračuna koristio beskamatnu pozajmicu u visini od 429,6 milijuna kuna. Na razini svih lokalnih jedinica pandemijska je 2020. zaključena s nepunih 28 milijardi kuna prihoda, što je četiri% ili 780 milijuna manje u odnosu na prethodnu godinu.
Pritom su u županijama prihodi povećani, na razini općina pad je bio neznatan, a utjecaj koronakrize najviše se osjetio na gradskim proračunima. Prihodi njihovih proračuna okopnjeli su za milijardu kuna ili oko 5,8%.
U Francuskoj je otvoreno prvo drive-in-cijepljenje: Pogledajte kako izgleda!
Sve je ovo zapravo jadno. Kada napune 30 godina nema više ništa od toga... Ovo je valjda jedina država gdje je dobna diskriminacija normalna. Ustavni sud naravno šuti, jer je to sud partije koja ga je i postavila.