Otvorena je mogućnost da nova španjolska vlada, koja bi se trebala formirati u prosincu, zbog duboke krize u kojoj se nalaze financije i gospodarstvo te zemlje, zatraži međunarodnu financijsku pomoć. Narodna stranka, koja je ostvarila pobjedu na parlamentarnim izborima održanima prije tjedan dana, za sada ne želi govoriti o konačnim odlukama jer je za njih još prerano. Ipak, ne isključuje mogućnost da se takva pomoć zatraži od MMF-a, ali i nekih drugih institucija. Gospodarsko-financijski tim Narodne stranke predviđa da će možda biti neophodno pomoć zatražiti i iz više međunarodnih izvora.
Agencija Standard&Poor u noći s petka na subotu snizila je i kreditni rejting Belgije, koja je tako postala još jedna od žrtava krize u eurozoni. Kao glavni razlog za ovaj potez navodi se usporeni gospodarski rast i dugotrajna politička neizvjesnost. Balgija, naime, već više od 600 dana nije sposobna izabrati vladu. Kreditni rejting je s AA+ spušten je na AA uz napomenu da može padati i dalje.
Još gore je u Mađarskoj, koja je također najavila da će trebati pomoć MMF-a, a uvodi se i PDV od 27 posto, najveći u Europi.
Nakon neuspjeha reformi mađarskog premijera Viktora Orbana, koje su trebale potaknuti gospodarski rast u toj zemlji, bonitetna agencija Moody proglasila je da državne obveznice ove zemlje ne vrijede gotovo ništa, odnosno da imaju status financijskog smeća. Iako se Orban prošle godine u velikoj svađi razišao s MMF-om, čini se da će vrlo brzo morati promijeniti mišljenje.
Katastrofalna spirala
Još početkom studenoga na monitoring MFF-a pristala je Italija. Ta zemlja još uvijek ostaje najveća opasnost za opstanak eurozone. U petak je, peti dan za redom, rasla kamata koju ta zemlja mora plaćati kako bi se zaduživala u inozemstvu. Sa 6,64 posto kamata je narasla na 7,23 posto, a u trenutku kad su u prodaju krenule državne obveznice za koje na tržištu nije bilo gotovo nikakvog interesa, kamata je narasla na 7,5 posto.
S dugom koji je narastao na 120 posto talijanskog BDP-a, ovakav rast kamata mogao bi rezultirati katastrofalnom spiralom koja bi zemlju mogla odvući još dublje. Ministri financija Njemačke, Finske i Nizozemske, najstabilnijih gospodarstava eurozone, koji su se u petak navečer sastali u Berlinu, zaključili su kako će članice eurozone koje su se našle u dubokoj krizi, a prvenstvno Italija i Španjolska, morati zatažiti pomoć Međunarodnog monetarnog fonda jer sredstva kojima raspolaže europski fond za financijsku stabilnost ne raspolaže s novcem koji bi bio dostatan za davanje pomoći ovako velikim zemljama. Oni su raspravljali i o eventualnoj većoj ulozi Središnje europske banke u slučaju da dođe do sloma eura, no nisu donijeli nikakve konkretne zaključke.
Kriza i drugdje
Iako eurozonu i europske lidere najviše zabrinjavaju krize u Italiji i Španjolskoj, otvorena je mogućnost da kriza u određenoj mjeri zahvati Francusku i Njemačku, a tim putem mogle bi polako krenuti Austrija i Finska. Agencije za procjenu kreditnog rejtinga najavile su da bi Francuska vrlo brzo mogla izgubiti svoj AAA kreditni rejting, a to će se dogoditi gotovo sigurno ako se kriza bude i dalje razvijala.
Uz to, u Francuskoj se u svibnju iduće godine održavaju predsjednički izbori, što bi moglo izazvati dodatnu destabilizaciju te zemlje. Krizu bi moglo i dodatno potaknuti što investitori diljem svijeta ubrzano rasprodaju obveznice svih europskih zemalja u strahu da će ubrzo početi drastično gubiti vrijednost.
Ajde malo pisite o ljudima koji rade i nesto pokusavaju stvoriti od sebe. Treba se PRIMITI POSLAi!