Da bi zaustavila jačanje kune, središnja je banka u posljednjih šest mjeseci otkupila, odnosno povukla s tržišta više od milijardu eura. Zadnja takva intervencija bila je prošli tjedan, no svejedno kuna je na današnjoj tečajnoj listi ponovno ojačala na 7,37 za jedan euro pa se u nastavku godine mogu očekivati nove intervencije.
Češka ima 130 milijardi eura
Jačanje kune prihvatljivo je za europske dužnike, no ne i za izvoznike ili turiste koji posjećuju Hrvatsku. Utjecalo je to i na međunarodne pričuve zemlje koje su od kraja 2016. godine skočile za tri milijarde eura, na 16,5 milijardi eura, koliko su bile zadnjeg dana ožujka ove godine. Povijesno je to najveća vrijednost deviznih rezervi u Hrvatskoj, a kako stvari stoje one će se i dalje značajno povećavati sve dok Hrvatska bude imala višak na tekućem računu, odnosno suficit u razmjeni s inozemstvom. Međunarodne pričuve formiraju se otkupom deviza od poslovnih banaka i države, a na njih utječu i prinosi koje središnja banka ostvari ulaganjem javnog novca. U odnosu na 2008. godinu kad je počela dugogodišnja recesija koja je odnijela stotine tisuća radnih mjesta, devizne su rezerve porasle oko sedam milijardi eura. Trenutačna vrijednost međunarodnih pričuva dostatna je za pokriće osmomjesečne vrijednosti uvezenih roba i usluga te potpuno pokriva trenutačne obveze prema inozemnim vjerovnicima koje dospijevaju do kraja ove godine, komentira Zrinka Živković Matijević analitičarka RBA.
Ne postoji konsenzus kolika je optimalna razina međunarodnih pričuva, no uvriježeno je pravilo da bi one trebale odgovarati barem tromjesečnoj vrijednosti uvoza robe i usluga. Češka, primjerice, trenutačno ima oko 120 milijardi eura deviznih pričuva. Središnja banka ističe da oprez i iskustvo govore da su poželjnije više razine pričuva jer inozemni ulagači kod procjene kreditnog rejtinga zemlje veliku važnost pridaju razini međunarodnih pričuva.
Bez obzira na to što su rezerve znatno iznad tromjesečje vrijednosti uvoza roba i usluga, “višak” novca ne smije se koristiti za smanjenje javnog duga, financiranje gospodarskog oporavka ili pak za smanjenje duga građana, kako s vremena na vrijeme predlažu pojedine političke stranke. Pričuve ponajprije služe za osiguranje međunarodne likvidnosti zemlje, a time i kredibiliteta zemlje prema inozemstvu.
Solventnost države
– Ne želim ni razmišljati o situaciji u kojoj bi se koristile pričuve za neke druge ciljeve. One osiguravaju solventnost i likvidnost države i mogu se koristiti jedino u slučaju velikih financijskih neusklađenosti – ističe Živković Matijević.
Naša narodna Banka je definitivno najgora u Europi! Zato je Živi Zid ima pravo! Mi kao država se mučimo i zadužujemo a ovi plivaju u novcu kojeg netrebaju umjesto da ga stave državi i gospodarstvu na rapolaganje. Ti je meni isto kao kad bi ja tržao novac u trezoru kod kuće i tako godinama. Umjesto da ulažu u HEP i gradnju elektrana, brodova...