Nakon 3 poznata ekonomista, u četvrtoj epizodi Raiffeisen Future Boost serijala na Večernji TV, voditelj Ivan Šarić ovoga puta ugostio je malo drugačijeg gosta, poznatog informatičkog stručnjaka Marka Rakara.
Marko Rakar poznat je u hrvatskom medijskom prostoru duži niz godina, a danas je izvršni direktor konzultantskog društva MRAK usluge. Tijekom bogate karijere radio je na projektima za Vijeće Europe, Europski fond za Balkan, Razvojni program Ujedinjenih naroda, Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju (OESS), Svjetsku banku, organizaciju Transparency International, američki State Department, Međunarodni centar Olof Palme, Partnerstvo za otvorenu vlast i hrvatsku Vladu. Za razliku od prethodnih gostiju, Rakar je studirao filozofiju i informacijske znanosti na Sveučilištu u Zagrebu, a časopis COMPOL iz Washingtona uvrstio je Marka Rakara na popis sto najutjecajnijih političkih stručnjaka u 2017. godini.
Poslušajte što ovaj svestrani intelektualac misli o ekonomskim temama i pogledajte četvrtu emisiju Raiffeisen Future Boost serijala na Youtube kanalu Večernjeg lista i Facebook stranicama Večernjeg lista. Ako ste propustili prijašnje epizode, možete ih pronaći na istim kanalima.
Na pitanje zašto ekonomija ne može nastaviti gdje je stala prije pandemije koronavirusa rekao je: "Ekonomija je beskrajno složeni mehanizam i mi očekujemo da ti mehanizmi cijelo vrijeme funkcioniraju - da robe budu isporučene, da se usluge izvršavaju na vrijeme na mjestima na koje moraju biti izvršene. Odjedanput je ekonomija, doslovce cijela svjetska ekonomija je dignula ručnu kočnicu. Svi smo stali i gledali što se događa. Sada kada ulazimo u zonu restartanja ekonomije, sve te tokove moramo ponovno pokrenuti u ispravnom redoslijedu", zaključio je i dodao: "Trajat će mjeseci, ako ne i godine, da se vratimo na istu razinu uhodanosti ekonomije".
Kao problem restarta ekonomije ističe se da su kontejneri "na pogrešnoj strani". Rakar objašnjava da svaki tjedan između, primjerice Europe i Kine, procirkulira velik broj kontejnera, ali oni se više nisu vraćali jer su brodovi prestali ploviti.
"Dogodilo se da smo u jednom trenutku, a taj trenutak bio je negdje sredinom ožujka, došli u poziciju da su se milijuni kontejnera našli na pogrešnim pozicijama", objašnjava i dodaje: "Dok mi ne vratimo kontejnere tamo gdje oni moraju biti, jednostavno će biti kontinuiranih problema. Stotine brodova bit će zaduženo samo za vraćanje kontejnera. Na jedan brod stane između 6 i 7 tisuća kontejnera, a mi govorimo o milijunima koji su negdje zaostali".
Komentirao je cijene nafte i zašto je ona otišla u negativno.
"Trenutačno se cijena nafte stabilizirala na nekih 30 dolara po barelu i to je koliko-toliko normalna i očekivana cijena. Krajem četvrtog mjeseca istjecali su ugovori za kupnju nafte, no s obzirom na to da je svjetska ekonomija potonula i potrošnja nafte drastično pala, dogodilo se da proizvođači nafte sirovu naftu nisu imali gdje pospremiti. S bušotinama je veliki problem zbog toga što je jeftino pumpati naftu dok je pumpaš, no beskrajno je skupo ostaviti bušotinu i onda je ponovno pokrenuti", tvrdi Rakar.
"Trgovci naftom došli su u poziciju da su morali plaćati ljudima da uzmu naftu jer je oni nisu imali gdje pospremiti. Jako mnogo tankera koji inače služe za prijevoz nafte počelo se koristiti kao skladište nafte, što je beskrajno skup način za korištenje tankera. Problem je u tome što nitko nije mogao preuzeti naftu", zaključio je.
Rakar objašnjava i zašto burze rastu iako je ekonomija stala.
"
"Države upucavaju stotine milijardi dolara za likvidnost sustava. Ljudi kupuju dijelom dionice i obveznice raznih kompanija i to drži tržište u zelenom", tvrdi i dodaje: "Mi već dulje vrijeme nemamo sinkroniziranu vrijednost tržišta kapitala i stvarnih poslovnih rezultata kompanija s kojima trgujemo, a to je definitivno sve puklo u veljači i ožujku kad se krenulo upumpavat stotine milijuna dolara. Mislim da to ne ide u dobrom smjeru, to u nekom času mora puknuti, a kad se to dogodi, neće biti dobro".
"Novac ne dolazi iz zraka, negdje ga treba uzeti da bi ga nekome drugome dao. Kapacitet zaduživanja država nije beskonačan. Tržišta kapitala koristimo da bismo mjerili koliko je ekonomija zdrava. Kada dionice počnu tonuti, nastaje panika na svim razinama. Neki štede u novcu, neki u nekretninama, neki u dionicama. Dionice su generalno najbolji mehanizam za štednju, no ne nužno u ovim vremenima", rekao je i nastavio sa savjetima za štednju u vremenu koje slijedi.
"Mislim da političari troše mnogo energije da nas uvjere da je sve super, da je sve prošlo i da nastavimo gdje smo stali, no to nije tako. Mislim da svaka odgovorna osoba treba razmisliti što želi i koje su njezine stvarne mogućnosti. Moj je savjet u ovom trenutku da treba pokušati razumjeti financijsku krizu koja će dugo trajati, minimalno godinu, dvije i sukladno tome treba osigurati dovoljno novca da možemo preživjeti to razdoblje. Savjetujem da trošimo samo na stvari na koje moramo trošiti".
Treći mirovinski stup ima već godinama te smatra kako svima malo mlađima mora biti jasno da se ne mogu osloniti na prvi mirovinski stup.
Na pitanje kada početi štedjeti, odgovara: "Mislim da ne možeš biti dovoljno mlad da počneš štedjeti. Što prije dio prihoda usmjeriš u dugoročnu štednju – to bolje".
Smatra kako će većina ljudi promijeniti nekoliko karijera za vrijeme života i smatra da je potrebno što više obrazovanja i školovanja. "Treba graditi svoje kompetencije, tražiti priliku. Rekao bih da je ključna stvar ne prestati učiti", zaključuje.
Sadržaj nastao u suradnji s Raiffeisen mirovinskim fondovima.
