Na panel-diskusiji o razvoju turizma putem kapitalnih ulaganja u infrastrukturu, načelnik općine Vir Kristijan Kapović istaknuo je da upravo Vir kontinuirano rješava probleme i uči kako privući turiste. No naveo je da problem predstavlja centralizacija države: “Mora se krenuti s terena, potrebni su planiranje, investicije, građevinske dozvole, regionalni i nacionalni sustav. Lokalna i regionalna samouprava nemaju nikakve faraonske ovlasti, mi smo gotovo komunalni djelatnici.
Financijsku i upravnu vlast ima država. Sustav mora biti servis, a ne gazda. Virska priča krenula je kapitalnim ulaganjem u Virski most. Dolaskom mosta promijenio se koncept socijalnog, društvenog i ekonomskog razvoja, a današnji turizam na Viru počeo se razvijati važnim državnim kapitalnim objektom – autocestom”, rekao je Kapović.
Razvoj malih lokalnih luka
Kako kapitalni projekti u prometu utječu na povećanje broja turista, govorio je Josip Bilaver, državni tajnik za more i EU fondove u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture RH, navodeći pritom da imamo povećanje broja turista u zrakoplovima, i to više od deset milijuna njih koji su došli u naše zračne luke. Pritom luka Zadar ima povećanje turista za 34 posto. Župan Međimurske županije Matija Posavec složio se s Kapovićem da Hrvatsku treba decentralizirati jer, kako je rekao, nitko u Zagrebu ne može znati što se zaista događa u cijeloj zemlji ako ne iziđe na teren. “Kvalitetniji proizvod možemo ponuditi povezivanjem regija, tim više što smo članica EU. Nedostaje nam integrirani pristup koji donosi sinergiju i uz pomoć kojeg ćemo naučiti kako zadržati turiste”, rekao je Posavec.
Županijska lučka uprava Zadar prva je luka u državi koja je povukla 32 milijuna sredstava EU iz Operativnog programa konkurentnosti i kohezija, rekao je ravnatelj Uprave Davor Škibola, a to im pruža mogućnost razvoja malih lokalnih luka koje su, istaknuo je, važne za otočno stanovništvo. Struka i specijalisti danas nisu dovoljno prisutni i uvažavani, smatra Tomislav Mlinarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti, koji je pritom istaknuo da je infrastruktura temeljna za turizam.
Izazovi su pred Zagrebom
“Nema sinkroniziranog razvoja prometa; autoceste smo riješili, zračne luke trenutačno rješavamo, a željeznica je doista devastirana. Strategiju smo donijeli, ali ne provodimo je. Drugi je problem u prometu u našim urbanim sredinama; pred Zagrebom su veliki izazovi jer mnogo toga nije riješeno, a probleme imaju i Rijeka, Osijek i Split”, naveo je Mlinarić. Turizam buja i na kontinentu, pogotovo u Zagrebu, gdje se postupno razvijao i posljednjih nekoliko godina bilježi hvalevrijedne rezultate. No izazova ima i dalje, tim više što je turizam u Zagrebu drukčijeg karaktera nego onaj na obali i prisutan je cijele godine, rekla je Sanja Jerković, pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba.
“Turizam u Zagrebu je drukčiji, predviđam razvoj u smislu kongresnog turizma, a takvu će sudbinu imati svi obalni gradovi. Morat će se razviti mikrospecijalizacija drugih oblika turizma radi šire palete izbora. Radimo na razvoju kongresnog turizma, a treba nam i Kongresni centar koji se gradi na Zagrebačkom velesajmu”, navela je Jerković te dodala se moramo okrenuti i kulturnoj baštini i povijesnim građevinama čije resurse, smatra, premalo koristimo.
Već vidim kako iduće godine Matija Posavec gradi vikendicu na Viru...