Fondovi EU svakako su jedan od imperativa kada govorimo o razvoju Hrvatske i jedan od pozitivnih segmenata od ulaska Hrvatske u EU, čija smo najmlađa članica. No, prijeko potrebno je znanje kako iskoristiti fondove EU i koje su mogućnosti, što najbolje možemo vidjeti na već realiziranim projektima i područjima koja već ubiru plodove projekata u provedbi. RH u financijskom razdoblju 2014.-2020. iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova na raspolaganju ima ukupno 10,676 milijardi eura. Od tog iznosa 8,397 milijardi predviđeno je za ciljeve kohezijske politike, 2,026 milijarde za poljoprivredu i ruralni razvoj te 253 milijuna eura za razvoj ribarstva.
Prema podacima Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, trenutačno je kroz natječaje raspisano više od 88 posto ukupno alociranih sredstava, ugovoreno je 68 posto, krajnjim je korisnicima isplaćeno 22 posto, a ovjereno je 18 posto sredstava. Prema posljednjem izvještaju Hrvatska je u plusu 14,4 milijardi kuna u odnosu na svoja davanja i primanja iz Europske unije, a u ovom trenutku u državni proračun ušlo je gotovo dvije milijarde eura.
“Cilj je do kraja ove godine ugovoriti više od 85 posto sredstava, a do kraja financijske perspektive biti na više od 100 posto ugovorenih sredstava”, riječi su ministrice regionalnoga razvoja i fondova EU Gabrijele Žalac.
Nova pravila
U novoj financijskoj perspektivi 2021.-2027. Hrvatska spada u manje razvijene regije, a prema prijedlogu na raspolaganju ćemo imati 5,6 posto manje u odnosno na trenutačno financijsko razdoblje, točnije 9,9 milijardi eura u novom razdoblju. Sredstva će se povećavati za samo šest zemalja, dok će se druge suočiti sa smanjenjem alokacije za 20 i više posto. No, za Hrvatsku bi to trebao biti tek dodatni poticaj, a za Ministarstvo i više od toga jer, kako i sami ističu, uključeni su u pregovore, dijaloge i dogovore vezano uz izradu novog zakonodavnog okvira za fondove EU. Ove i prošle godine Ministarstvo organizira informativno-edukativna događanja Regionalni dani fondova EU u gradovima koji su povukli značajan broj sredstava, kako bi širu javnost informirali o značaju i mogućnostima koje nude fondovi EU, s ciljem jačanja regionalnoga razvoja te cjelokupnog društvenog i gospodarskog rasta Hrvatske.
“Na početku mandata ove Vlade, dočekalo nas je puno problema, kao i velika kašnjenja, a natječaji su se počeli objavljivati tek u 2016., ugovorenost projekata bila tek 9% ukupne alokacije, objašnjavaju iz Ministarstva i poručuju – skupljamo iskustva i učimo na greškama.
Kada su se “pohvatali konci”, rezultati su se pokazali: iz fondova Europske unije financirano je 8000 poduzetnika, otvoreno je 35 novih poduzetničkih inkubatora, izgrađeno je i obnovljeno 900 škola, 500 vrtića te 50 bolnica i domova zdravlja, 45 projekata kulturne baštine i 35 projekata prometne infrastrukture i mobilnosti.
Izazovi i problemi na koje nailaze korisnici fondova usporenost su i kompliciranost sustava za koje Ministarstvo dijelom preuzima odgovornost, a dijelom je, kažu, riječ i o zahtjevima Europske unije. No, pojednostavljenje procedura i jednostavniji i brži procesi na svim razinama cilj su i prioritet, uz promjene i izmjene potrebne alokacije po pojedinim prioritetima i područjima u sljedećem financijskom razdoblju.
Manjak stručnjaka za provedbu projekata EU također je jedan od problema. Ministrica Žalac napomenula je da ih nedostaje oko 2700.
U Ministarstvu kažu da broj stručnjaka svakim danom raste te da kontinuirano i intenzivno rade da ih bude još više. Podsjetimo, početkom godine Ministarstvo je sa zagrebačkim Ekonomskim fakultetom potpisalo Ugovor o suradnji kojim će studentima omogućiti da u sklopu prakse u Ministarstvu steknu znanja i vještina iz područja fondova EU, a to je tek jedan od primjera koje uviđamo i kao obični čitatelji – interesa svakako ima, od same edukacije do korištenja. Specijaliziranih stručnjaka za fondove EU nedostaje i imperativ je inzistirati i aktivno raditi na jačanju kapaciteta u ovom području u privatnom i u javnom sektoru.
Što kažu poduzetnici?
Je li potrebno čekati bolja vremena za poduzetnike ili su ta vremena sada? Kako bi se ostvarili rezultati, neophodna je poslovna podloga, strateški plan, ali i vlastita financijska potpora na koju poduzetnici danas često i ne računaju jer misle da će fondovi Europske unije pokriti većinu toga, no proces nikako nije utopijski, ali nije ni bauk.
Također, poduzetnici s kojima smo imali prilike razgovarati i koji su učili na greškama napominju da se projekt koji je sufinanciran iz fondova EU ne može provesti u kratkom vremenu, jer s njime dolaze očekivanja poput boljeg pozicioniranja tvrtke na tržištu, razvoja, a i novih zapošljavanja, kao i prosperitet mladih te prijateljsko i konkurentno poduzetničko okruženje.
Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, Program integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima i Integrirana teritorijalna ulaganja samo su nekih od pozitivnih primjera. Stoga je važno istaknuti takve primjere učinkovitosti korištenja europskih projekata i primjene novca iz fondova EU u i za razvoj poslovanja.
Njih će Poslovni dnevnik i Večernji list predstaviti u serijalu o konkretnim primjerima korištenja fondova Europske unije, kao i boljkama i izazovima.
