Nakon što su na najzahtjevnijem njemačkom tržištu u prvom polugodištu prodali čak 36,8 posto više namještaja u odnosu na isto razdoblje lani, dok ostatak prerađivačke industrije bilježi znatan pad izvoza u Njemačku, hrvatski drvoperađivači spremaju se i za novac EU za jačanje istraživačkih kapaciteta, tehnološki razvoj i inovacije u strateškim industrijama.
Prednjače Poljaci i Talijani
Za te tzv. pametne specijalizacije Hrvatskoj se iz ESI fondova Europske unije u razdoblju od 2014. do 2020. godine nudi čak 600 milijuna eura, od kojih sektorske tvrtke okupljene u Hrvatskom drvnom klasteru i Klasteru konkurentnosti, konačno “priznate” i kao pokretači industrijske strategije Republike Hrvatske, planiraju povući najmanje 200 milijuna eura ili 1,5 milijardi kuna.
– Ako već sada možemo Nijemcima prodati kvalitetan namještaj, s primjenom novih tehnologija bit ćemo još dva koraka naprijed, uz bok Poljacima i Talijanima, koji dominiraju u europskom okruženju, dok je na globalnoj razini glavni izvoznik namještaja Kina, s više od 17 milijardi dolara izvoza – kažu u Hrvatskom drvnom klasteru.
Franjo Mihelčić, potpredsjednik klastera i direktor tvornice prozora Lokve, koja je regionalni lider u inovacijama, kaže kako nam treba nova industrijska revolucija u sektoru koja podrazumijeva multisektorsko povezivanje, odnosno povećanje suradnje i transfer znanja između znanstvenih institucija i poslovnog sektora.
Sačuvali i zaposlenost
Drvni sektor već sada ima više od deset posto udjela u ukupnom hrvatskom izvozu, 5,87 milijardi kuna u 2013., a uz pametnu specijalizaciju, odnosno razvoj pametnih proizvoda i usluga visoke dodane vrijednosti u kojima prevladavaju dizajn i snažan međunarodni brending, uz integraciju važnih eurorazvojnih aspekata, zdravlja, održivog okoliša, biotehnologiju, energiju iz drva... bio bi još konkurentniji i dugoročno bi rastao.
– Lokve već sada u proizvode ugrađuju niz inovacija. Da biste prozor predstavili na sajmovima u Njemačkoj, morate ih nabildati “pametnim” rješenjima – kaže Mihelčić. Prozor presjeka šest do sedam centimetara u Lokvama je tako “podebljan” na 11 do 12 centimetara kako bi se zadovoljili standardi energetske učinkovitosti, a trenutačno su fokusirani na novi proizvod iz termotretiranog drva, ekološkog materijala koji ne upija vodu, koji će biti, uvjeren je Mihelčić, apsolutna inovacija na europskom i svjetskom tržištu.
Ivan Špoljarić, predsjednik uprave virovitičkog Tvina, koji radi i za švedsku Ikeu, objašnjava kako hrvatski drvoprerađivači na stranim tržištima ostvaruju glavne prihode (u izvozu sada završi 66 posto sektorskih proizvoda), na kojima se bore s najžešćom konkurencijom.
– Tamo bez “pametnih” proizvoda nemamo šanse. Drvna industrija u Hrvatskoj godišnje u prosjeku ulaže 550 milijuna kuna u tehnologije. Tvin pak trenutačno ulaže 30 milijuna kuna u novu decimirnicu, numerički upravljanu tehnologiju koja je obvezan standard za proizvodnju pametnih proizvoda na bazi drva. Sve što je Vlada u proteklih deset godina uložila u sektor, a riječ je o oko 280 milijuna kuna potpora, višestruko se isplatilo i vratilo, što se vidi i u našoj vanjskotrgovinskoj bilanci i zaposlenosti, koja je još sačuvana – kaže Špoljarić.
Nanopodovi otporniji
Primjer tzv. pametne specijalizacije, primjerice, i industrijska biotehnologija i primjena nanotehnologija u proizvodnji podova i namještaja, kojima se ojačava otpornost na njihovo habanje. U parket je moguće ugraditi čak i pametne čipove koji očitavaju uvjete u prostoriji, od vlažnosti, temperature i slično, što produljuje vijek trajanja i komfor u korištenju drvnih proizvoda.
>> Izvoz namještaja u Njemačku veći 35,8%
>> Izvoz namještaja kao prije krize
Što je termotretirano drvo,to je drvo osušeno na određen postotak vlažnosti,a koji nikad neće biti,apsolutno suho drvo,to je nemoguće postići ,tako da ovo što je napisano ne stoji,drvo koje ne upija vodu ne postoji,može se samo postići veći ili manjii stupanj zaštite suhog drva,ali pusti ga da se navlaži,nema tog parketa od drveta da se ne digne,Većina izvoza proizvoda od drva je piljena građa,i to je jedina istina iako bih volio da ova industrijska revolucija u drvnoj proizvodnji,koju najavljuje gospodin potprtdsjednik klastera,Franjo Mihelčić uspije,ali previše je želje za brzom zaradom u drvnoj industriji,počev od šumarije pa dalje,a ..to su već odavno shvatili finalni prizvođači u Italiji,Austriji,Njemačkoj itd,pa tako najkvalitetnije drvo ,relativno jeftino završava tamo,a nama šta ostane . Srdačan pozdrav klasteru iz BiH