Ministar državne imovine Goran Marić prozvao je, nakon analize potrošnje u 48 državnih tvrtki i institucija, između ostalih i HPB – za rastrošnost, uz istodobni iskazani gubitak. Upravo su objavljeni i polugodišnji rezultati poslovanja HPB-a s čijim smo predsjednikom uprave Tomislavom Vuićem razgovarali o aktualnostima.
Ministar Marić predbacio vam je isplatu bonusa i potrošnju na reklame; navodi da je od ukupno 32 mil. kn bonusa isplaćenih u državnim tvrtkama u sedam godina HPB-ovih 70%. Što imate reći u obranu banke?
Mislim da ne treba moju obranu, HPB je dobra banka koja sve brže raste. Navedeni bonusi i otpremnine isplaćivani su prethodnoj upravi za razdoblje od 2010. do 2014. Sadašnjoj upravi koja je došla krajem 2014. nije isplaćena niti kuna bonusa. Na tržištu nema poslovanja bez ulaganja u marketing. Jedna je stvar je li Hrvatko nekome simpatičan ili ne i je li švicarski bend u razrušenom Obrovcu prikladan za banku, ali investicije i rezultati su mjerljivi. Po GfK-u prepoznatljivost HPB brenda stalno raste, zamijećenost reklama također. Kada tome dodamo veliki priljev novih klijenata, tržišni rast, da smo po istom istraživanju broj jedan po zadovoljstvu klijenata svojom poslovnicom kao i povjerenju u svoju banku, rezultatom moramo biti zadovoljni. Prema podacima agencije AGB Nielsen, po visini investicije na TV oglašavanje tijekom 2016. smo na 8. mjestu od 11 aktivnih oglašivača unutar branše, ali po cijeni priloga viđenog od ciljane skupine smo na 1. mjestu, plaćamo najmanje. Slika o HPB-u puno je bolja nego u prošlosti i to je rezultat rada svih zaposlenika, kvalitete i cijene naših proizvoda, ali i marketinga i komunikacije. Iznosi koje izdvajamo su u okviru uobičajenih za našu branšu. Koliko znamo, konkurencija kojoj uzimamo i tržište i klijente izdvaja više. Javnost svakako treba znati podatke o poslovanju poduzeća u državnom ili većinskom vlasništvu države. Podržavamo transparentnost i napore Ministarstva državne imovine da prikupi podatke. Objektivniju sliku o stanju poduzeća pružaju podaci od prošle ili posljednje dvije godine. Zbroj sedmogodišnjih podataka i nedostatak detaljnije analize mogu dovesti do nerealne slike i navesti na krive zaključke.
Mislite li da bi izjave ministra Marića mogle imati veze s planovima smjene uprave HPB-a o čemu se povremeno priča od protekle dvije smjene vlasti?
Ne mislim i nikako ne bih želio vjerovati u takvo što. Jedina preostala veća banka u hrvatskom i to pretežno državnom vlasništvu i njeno poslovanje ne bi se smjeli ugrožavati tek zbog želje za kadrovskom promjenom. Naš je primjer još ozbiljniji jer smo na službenom tržištu burze sa započetim procesom dokapitalizacije i informacije su osjetljive, utječu na vrijednost i na poslovanje banke.
Upravo ste objavili rezultate, iskazali 64,5 mil. kn gubitka...
U posljednje dvije godine HPB je ostvario rekordnu dobit, 2015. 123 mil. kn, a 2016. 188 milijuna, značajan tržišni rast i akvirirao 65 tisuća klijenata u građanstvu i 2000 u gospodarstvu. U 2017. dobit će biti smanjena zbog značajnih rezervacija za Agrokor i povezana društva koje su u prvom polugodištu dovele do gubitka.
Može li se minus posve pripisati plasmanima Agrokoru?
U najvećoj mjeri da, rezultat je obilježen rezervacijama za Agrokor i povezana društva, bez njih bi mali dobit prije poreza 122 mil. kn i neto 100 milijuna. Mi smo dobra banka s još boljim potencijalom i puno radimo kako bismo bili bolji i klijentima i dioničarima, to se vidi i vidjet će se u rezultatu.
Kakvi su vam ostali pokazatelji poslovanja?
Dobri, HPB ima više od 630 tisuća klijenata, a novi koje smo privukli lani snažno pridonose porastu temeljnih prihoda tijekom 2017.: neto kamate rasle su 7,3% u prvom polugodištu, neto naknade 6,5% i na najvišoj su polugodišnjoj razini u posljednjih sedam godina. Tržišni udjeli rastu u svim relevantnim kategorijama bilance koliko nam dopušta kapitalna pozicija.
Možemo li sumirati tih zadnjih sedam godina: koliko je ostvareno akumulirane dobiti, a koliki je ukupni minus? I rezultat kad se to dvoje “prebije”?
Ostvarili smo 311 mil. kn dobiti u posljednje dvije godine, nasuprot osjetno manjoj dobiti do 2014. u kojoj je zabilježen gubitak od 635 mil. kn. Ukupno je to oko nule, no pitanje je što se iz zbirnog podatka za sedam godina vidi ili njime postiže. Veliki gubitak iskazan 2014. rezultat je kredita odobravanih od 2004. do 2009., neki od njih su još uvijek predmet pravosudnih postupaka. Taj gubitak nije slika današnjeg HPB-a koji je prošao temeljite organizacijske, kadrovske i promjene u korporativnom upravljanju. On bi trebao biti podsjetnik da se, pogotovo u bankarstvu, mora jako voditi računa kome se povjerava upravljanje i kontrolira li se rad sa znanjem i razumijevanjem. Rezervacije za Agrokor u prvoj polovici 2017. nisu ni slične ovom gubitku, a na sreću smo u protekle dvije godine za više od 50% smanjili izloženost koncernu i povezanim društvima.
