U Poreznoj upravi dosad su izlistali otprilike 3000 osoba koje su poslije 2008. godine stekle imovinu vrijednost koje bitno nadmašuje legalne prihode.
– Vrlo često riječ je i o milijunima kuna – kaže sugovornik iz te službe. Prvih petsto pozvano je da se izjasne o izvoru novca za kupnju nekretnina, zemljišta, pokretne imovine i dionica, a takvi se pozivi šalju i na adrese svih drugih. U Ministarstvu financija ističu da će provjera “izvora” novca postati svakodnevni posao poreznih vlasti, ali zasad ne iznose detalje o učincima cijele akcije.
Razlika kao drugi dohodak
Porezna savjetnica RRIF-a Lucija Jarža Turković kaže kako joj nije poznat nijedan slučaj da je vlasnik milijunske imovine platio dodatni porez jer je država otkrila da nije siromašan kao crkveni miš, kako se predstavlja pred poreznim organima.
– Zakoni su posve jasni, instrumenti naplate postoje dvadeset godina, a Porezna je uprava glavni krivac što se zakoni nisu provodili i što nije bilo kontrole – kaže savjetnica.
Država može kopati po podrijetlu izvora novca samo za imovinu kupljenu u prošle tri godine, a iznimno i za razdoblje od šest godina ako je u roku tri godine tražila od obveznika da se očituje u vezi s imovinom i prihodima ili je pokrenut postupak kontrole. Najlakše je dokazati imovinu stečenu nasljedstvom ili kreditima, dok se pri izgovoru na obiteljsku štednju “čeprka” i po prihodima članova obitelji.
Cijeli postupak ne bi trebao dugo trajati, a rješenja iz postojećih zakona neće nimalo razveseliti pozvane. Tamo gdje se ustvrdi nerazmjer imovine i prihoda, država će razrezati od 66 do 100 posto poreza na vrijednost kupljene imovine. Savjetnica Jarža Turković vjeruje da na popisima prednjače vlasnici tvrtki, obrta i samostalne profesije koji su izvlačili novac iz poslovnih subjekata i pretakali ih u privatnu imovinu. Postojeći propisi takvu praksu nazivaju izuzimanjem dohotka od kapitala.
– Ako netko ima tvrtku, a dobit mu ne pokriva vrijednost stečene imovine, tada se računa da je on taj kapital uzeo iz tvrtke i nije platio porez, izuzeo je taj novac na crno. Ta bi se imovina potpuno trebala oporezovati – kaže savjetnica Jarža Turković.
Vrijednost njegove imovine tretirat će se kao neto dohodak, na koji nije plaćan porez na dobit i dohodak – pa će mu država poslati rješenje da plati porez koji odgovara protuvrijednosti imovine od 66 posto.
Kod građana koji nisu vlasnici i poduzetnici bilo koje vrste, razlika će se oporezovati kao drugi dohodak, na što će morati platiti sve doprinose i poreze što će ga na kraju stajati još toliko koliko i kupljena imovina.
– Ne znam nijedan slučaj dosad da je bilo tko platio porez na razliku između dohotka i stečene imovine, iako za to postoje propisi već dvadeset godina. Nisam sigurna da će se i sada to dogoditi. Kada se provede ispitivanje i donese rješenje o dohotku i izvorima bez pokrića, porez treba platiti u roku 15 dana. Žalba ne odgađa plaćanje porezne obveze – kaže Jarža Turković. Čak i ako pokrenu upravni spor s državom, “sumnjivi” vlasnici nekretnina morat će platiti porez.
Tvrtke zatražile odgodu
Vlada je najavila javnu objavu dužnika, a o prijedlogu promjene Općeg poreznog zakona već se trebalo odlučiti, no odgađa se dva tjedna. Premda je ministar financija Slavko Linić čvrsto odlučio da će objaviti imena građana koji duguju više od 10.000 kuna, obrtnika s dugom većim od 50.000, a tvrtki većim od 100.000, neki u Vladi misle da bi sve trebalo malo usporiti kako bi dužnici dobili priliku riješiti “račune” s državom. U Ministarstvu financija vjeruju da bolja naplata poreza u prvom kvartalu ima veze i s akcijama koje poduzimaju prema dužnicima.
Tvrtke su zatražile odgodu plaćanja na tri godine, a i građani se sami dogovaraju s poreznicima o obročnim otplatama, no njima nitko ne otpisuje kamate.
zanimljivo je da država , tj državna vlast nije udarila porez onim nametnicima koji su uzeli ne pripadajuće im otpremnine po ni jednom kriteriju osim što su politički namješteni i što su si sami napisali takve ugovore . to se trebalo oporezivati . to i jest zadatak države da stvori ravnotežu a ne da oni koji idu iz firme sa direktorskog mjesta dobiju otpremninu za koju osoba sa vss mora raditi dvadeset godina i da ništa ne potroši .