Posljedice klimatskih promjena u Hrvatskoj, prema studijama koje smo radili, još se ne osjećaju izravno u sektorima proizvodnje, no to će se mijenjati sljedećih pet do 10 godina, s povećanjem prosječne godišnje temperature i učestalošću ekstremnih vremenskih prilika. Vi kao porezni obveznici te ćete štete plaćati, upozorio je Saša Bešlić, direktor održivih ulaganja švedske Nordea banke, predstavljajući istraživanje koje su napravili o klimatskim rizicima u Hrvatskoj, na konferenciji koju su na tu temu organizirali HGK i Podravka.
Najugroženiji je kukuruz
I dok još starije istraživanje sa Sveučilišta Stanford opasnost od 10-postotnog pada hrvatskog BDP-a uslijed klimatske krize procjenjuje na 48%, Nordeino izvješće preciznije se bavi energetikom i poljoprivredom kojoj bi se do 2050. prinos od uzgoja kultura mogao smanjiti od 5 do 8%. Posebno je ugrožen kukuruz, dok se prijetnja rasta cijena odnosi najviše na mlijeko, kruh, jaja i meso. Analitičari Nordee u vinarstvu nam preporučuju migraciju na sorte otpornije na topliju klimu i manje padalina.
– Klimatske promjene ne događaju se negdje drugdje, nego tu oko nas, u Koprivnici i okolici, gdje je srednja godišnja temperatura porasla 1,5 stupanj u 38 godina, a broj vrućih dana u lipnju 100%. To je najgore za biljke, sirovinsku osnovu za Podravku – prokomentirao je Matija Hlebar, voditelj održivog razvoja u Podravci te se požalio i da im je lani, zbog manje oborina, primjerice, urod paprika kooperanata bio niži i 40%. Zato već djeluju: ulažu u navodnjavanje, mjere protiv erozije tla, osiguranje usjeva.
Dva desetljeća pokušaja
Ivan Güttler, klimatolog DHMZ-a, kaže da je dolina rijeke Neretve jedna je od najkritičnijih točaka na hrvatskoj obali, uz niže otoke i gradove jer raste razina mora i sve su duže suše.
– Volio bih da se klimatske promjene gledaju kao ekonomsko, financijsko pitanje, a ne samo kroz zaštitu prirode. Jer, onaj tren kad ministar financija Hrvatske počne pričati o tome, znači da smo nešto napravili – poručio je Bešlić, napominjući da je Nordea, integriranjem održivog razvoja u analize kompanija u koje ulaže, zaštitu okoliša i prava ljudi koji rade u njima, te borbu protiv korupcije, kao i produženje investicijskog horizonta na tri do pet godina, povećala dobit 42%.
– Zašto to još nije interesantno ovdje, to mi nije jasno – retorički je upitao Beščić koji ne krije žaljenje što im je u 20 godina svaki pokušaj investiranja u Hrvatsku – propao, i to zbog korupcije.
