Istječu posljednji dani kreditnog Eldorada; dok banke prijete povećanjem kamata, obavljaju se i završne pripreme za početak rada Hrvatskog registra obveznika kredita. Umreženi podaci o svim dužnicima, sudužnicima i jamcima u 20 banaka na nulu će smanjiti šanse za podizanje kredita prezaduženim klijentima. I to najkasnije krajem lipnja.
Tko je god namjeravao podignuti još jedan kredit, a nije baš siguran da bi mu procjena boniteta to podnijela, zbog nekog sitnog kreditića ili jamstva u drugoj banci, neka to učini odmah ili šuti zauvijek. Ubuduće može zaboraviti na prikrivanje postojećih kredita i podizanje novih uz sumnjive potvrde poslodavca o visini plaće neopterećene administrativnim zabranama. Doduše, HROK neće istodobno početi koristiti sve banke. Prema najavama, prve će krenuti velike, a zatim će se ubrzo uključiti i ostale. One koje ne dostave svoje podatke, neće moći niti zatražiti podatke drugih. Uzajamnost je osnovni princip rada HROK-a.
- Tijekom lipnja testiramo softver i punimo bazu podacima iz banaka. Čim u HROK pristignu podaci od banaka koje pokrivaju oko polovice tržišta, razmjena može početi. Jasno, ispuni li se preduvjet da sustav savršeno funkcionira. Tijekom četiri do pet tjedana testne faze, imamo mogućnost prijaviti eventualne manjkavosti dobavljaču softvera na doradu - objašnjava Lidija Hanžek, članica uprave poduzeća HROK, koje će bankama dostavljati kreditnu povijest klijenta koji zatraži kredit. Prvi podaci o tekućim kreditima iz banaka bi u HROK trebali stići već do kraja svibnja. O dinamici dostavljanja njihovih podataka ovisit će točan datum početka rada registra. Da bi banka naručila kreditno izvješće, prethodno od klijenta mora dobiti pisanu suglasnost.
- Banke će slati podatke kad ih uspiju pripremiti u definiranom formatu, a njihova spremnost ovisi o tome koliko su aktivno bile uključene u proces nastajanja HROK-a. Veće su uglavnom bile više uključene, pa se i njihovi podaci očekuju ranije - kaže Hanžek. Ističe da će puna razmjena podataka nastupiti tek kad se donese zakon o HROK-u, koji bi trebao obuhvatiti i podatke o lizingu i kartičarskoj industriji. Banke su, kažu, spremne. Čim HROK završi testiranja, počet će u kratkom roku slati svoje podatke. Tako kažu u PBZ-u, HAANB-u, ESB-U, OTP-u i RBA, koja smatra da su ove baze podataka preduvjet za unapređenje tržišta i siguran način odlučivanja o mogućnostima kreditnog zaduženja klijenta. Banke naglašavaju i da će registar biti zasnovan na najnovijoj generaciji iCRS sustava s visokom sigurnošću u zaštiti podataka, što je i bio ključni razlog za izbor.
Urednima bolji kreditni uvjeti
Uvođenje sustava razmjene informacija, odnosno "crnih lista" neurednih klijenata, bio je prvi stupanj u formiranju HROK-a. Crne liste negativan su način prikaza kreditne (ne)sposobnosti, za razliku od registra koji bi trebao dati realnu sliku boniteta svih osoba uključenih u kreditni odnos. Jasno, onaj tko je "kotirao" na crnoj listi, ne treba očekivati ništa bolji tretman niti u HROK-u, no očekuju ga uredni klijenti, kojima banke već godinama obećavaju povoljnije kamate, brže odobravanje i liberalnije instrumente osiguranja kredita s nastupanjem HROK-a. Sve se to odnosi na nove kredite. Bitno je naglasiti da nijedna banka ne smije prčkati po kreditnoj povijesti klijenta iz znatiželje, kod odlučivanja o prodaji bilo kojeg drugog proizvoda osim kredita. Tek u trenutku predaje novog kreditnog zahtjeva, šalju upit u registar. Nema straha ni za građane koji otplaćuju mnogo više kredita nego što ih trpi njihova plaća, sve dok su uredni.
