Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značenja, poznatiji kao lex Agrokor, bio je za Vladu premijera Andreja Plenkovića tek plan B ako plan A, odnosno dogovor vjerovnika, ne uspije, a pozicija se obrnula na otporu dobavljača koji nisu povukli blokade tvrtki unutar koncerna unatoč aranžmanu o mirovanju koji je potpisalo sedam banaka uz dogovor s Vladom.
Od početka krize javnost je propitivala odgovornost Vlade za sprečavanje kraha Agrokora, a prvo pitanje koje se otvorilo bilo je pitanje duga koncerna državi. Naime, u prvoj polovici ožujka pojavila se informacija da Agrokor državi duguje više od šest milijardi kuna na ime poreza.
Kompanija Ivice Todorića oštro je demantirala napise poručivši da “Agrokor 17. ožujka nema dospjelih obveza što se tiče poreza prema državi”. Iz koncerna su poručili da godišnje hrvatskoj državi plaćaju tri milijarde kuna poreza, od čega više od polovice ide na PDV, nakon toga veći dio na doprinose, dok je ostatak porez na dobit. Konstrukcije da je Agrokor dužan šest milijardi kuna značile bi da dvije godine nije platio porez državi – istaknuli su u svom demantiju odaslanom medijima.
Paralelno su izjave ministara o tome da je riječ o privatnoj kompaniji koja sama mora riješiti probleme u dogovoru s vjerovnicima zamijenile informacije o planu koji Vlada priprema za “svaki slučaj”. Vlada očekuje od Agrokora da njegov menadžment pravodobno i kvalitetno upravlja svim poslovnim izazovima, pa tako i u ovom slučaju – bio je najčešći oblik obrane premijera i ministara na novinarska pitanja o Agrokoru.
Ipak vladajući su intenzivno pratili razvoj događaja, a u ožujku je održan i prvi sastanak Vlade i čelnika Agrokora. Na sastanku su bili vlasnik Agrokora Ivica Todorić i šef financija Ivan Crnjac, premijer Plenković, predsjednik Sabora Božo Petrov te ministri Zdravko Marić i Martina Dalić. Tadašnji predsjednik Sabora Božo Petrov izjavio je da država neće spašavati Todorića, već će braniti gospodarski sustav i štititi po potrebi interese Hrvatske jer Agrokor je po broju svojih tvrtki i onih koje posluju s njim strateška kompanija za gospodarstvo. Premijer i ministri pozivali su na smirivanje strasti te ponavljali da su za vođenje Agrokora odgovorni prije svega vlasnik i uprava, a da je interes predsjednika Vlade i interes države da sve što je vezano za Agrokor nema negativnih reperkusija na stabilnost gospodarstva i financijskog sustava. Ipak približavanjem kraja ožujka retorika se preokrenula i potpredsjednica Vlade Martina Dalić najavila je da će Vlada donijeti poseban zakon koji bi se primjenjivao samo na sistemski važne kompanije, odnosno one koje imaju najmanje 8000 zaposlenika i najmanje milijardu eura duga koji kompanija sama više ne može servisirati.
Osnovni je cilj specijalnog zakona bio stvoriti uvjete za isplatu dobavljača i normalno poslovanje kompanije dok traje poslovno, vlasničko i drugo restrukturiranje. Voljela bih da se ovaj zakon nikada ne primijeni ni na jednu kompaniju, rekla je tada M. Dalić. Bio je to uvod u deset uzavrelih dana početka travnja 2017. unutar kojih su se smjenjivale čelne osobe Agrokora, potpisivali sporazumi, rješavali gorući problemi koncerna poput blokada računa, bojkota isporuke robe maloprodaji, ali i odmjeravale snage među financijskim vjerovnicima. Kako je i najavila, Vlada je 31. ožujka u Sabor uputila prijedlog Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja iz kojeg je bilo razvidno da se država pripremila za intervenciju. Zakon je propisivao da Vlada, uz suglasnost dužnika, predlaže izvanrednog povjerenika kojeg onda odobrava Trgovački sud u Zagrebu. Zadatak izvanrednog povjerenika jest sukladno zakonu osigurati redovito poslovanje kompanije, omogućiti svježu likvidnost i krenuti u proces restrukturiranja radi održivosti tvrtke i očuvanja radnih mjesta. Podrazumijevalo se da je riječ o privremenoj intervenciji, što je definirano i odredbom po kojoj prisilna uprava može trajati najviše 15 mjeseci, a ako postupak stabilizacije i restrukturiranja ne uspije, kompanija bi išla u stečaj.
– Okolnosti su izvanredne i zahtijevaju izvanredno djelovanje – izjavio je premijer Plenković u Saboru nakon što je zastupnicima predstavio lex Agrokor držeći se i dalje teze da je riječ o “planu B”.
Ipak lex Agrokor je izglasan već 6. travnja, dok se premijer Plenković večer prije sastao s Antonijom Alvarezom, direktorom za restrukturiranje Agrokora. Vlada je potez argumentirala sprečavanjem potencijalne katastrofe za gospodarstvo. Agrokor je u 143 tvrtke u tom trenutku zapošljavao više od 57 tisuća ljudi, a da se njegov problem rješavao stečajnim zakonom, moralo bi se voditi sedamdesetak odvojenih sudskih procesa. Takav pristup mogao je izazvati blokade i stečajeve dobavljača Agrokora, a da je riječ o velikom sustavu, govori i podatak da je u veljači Konzum imao 2340 dobavljača koji su pak zapošljavali 148.105 zaposlenika. S obzirom na to da je po zakonu i dužnik morao pristati na aktivaciju zakona, bez potpisa Ivice Todorića Vlada nije mogla ništa.
Podsjetimo, samo dva dana prije izglasavanja zakona u parlamentu, Todorić je potpisao sporazum o stand-still aranžmanu sa sedam banaka koje su mu bile najveći vjerovnici te je pripustio Alvareza i njegov veliki tim na čelno mjesto kompanije. Dan kada je zakon izglasan nije bilo signala da će Todorić aktivirati zakon. Dapače priopćeno je da je održan sastanak sa svim članovima Odbora za koordinaciju banaka koji uključuje Erste, Banca Intesu, Raiffeisen, Sberbank, Unicredit i VTB Bank. Preneseno je da banke nastavljaju podržavati daljnje poslovne operacije Agrokora kao i sve druge doprinose, posebno doprinose zaposlenika i dobavljača. Banke su potvrdile da će financirati operativne potrebe Agrokora pod uvjetom da ta sredstva imaju prioritetni status u novom zakonu upravo potvrđenom u parlamentu. Istog su dana u večernjim satima dobavljači zaprijetili potpunom obustavom roba Konzumu. Je li to bio okidač Ivici Todoriću da u petak. 7. travnja 2017. podnese zahtjev Trgovačkom sudu za aktivaciju lex Agrokor, nije poznato, ali to je učinio poručivši da sve što je stvarao 40 godina sada prepušta u ruke države.
– Odluku donosim u uvjerenju kako je to u najboljem interesu za svakog pojedinog zaposlenika, partnera, dobavljača, svih drugih dionika te cjelokupnog gospodarstva. Svih sam ovih godina, pa i u posljednjim izrazito izazovnim trenucima, davao svoj maksimum kako bi se osigurala stabilnost kompanije, kako bi se sačuvalo više od 60 tisuća radnih mjesta te osigurali opstojnost i prosperitet čitavog Agrokor koncerna. Cijelog sebe tijekom četrdeset godina uložio sam u izgradnju cijele Hrvatske i regije, stoga sam danas ponosan čovjek, jer sve što sam izgradio danas sam svojim potpisom predao hrvatskoj državi – riječi su kojima se Todorić povukao iz svoje tvrtke.
Ipak odlazak Todorića nije značio da su problemi u Agrokoru nestali. Koordinacija proizvođača i dobavljača Agrokora izvijestila je kako od subote 8. travnja, tjedan dana prije Uskrsa, počinje obustava isporuke roba koncernu te da neće isporučiti ništa osim svježeg kruha dok se ne dogovore s bankama i o ovrhama koje su banke protiv njih pokrenule, ali i oko potraživanja. Bojkot roba, blokirani i prazni računi te hitno pronalaženje novih sredstava za rad čekalo je do ponedjeljka 10. travnja izvanrednog povjerenika. Vlada je na tu poziciju naime predložila Antu Ramljaka, a Trgovački sud je istog dana potvrdio njegovo imenovanje. Primopredaja je obavljena isto popodne i Vladin povjerenik počeo je s radom. Tog su dana, sukladno zakonskim odredbama, skinute su i sve blokade s računa tvrtki u sustavu Agrokora, a na računima je ostalo, kako je povjerenik Ramljak objavio, tek šest kuna.
Temeljem zatečenog stanja u knjigama, utvrđene ukupne obveze kompanije iznosile su 40,4 milijarde kuna, a neplaćena dospjela potraživanja za robu i usluge dobavljačima iznosila su 3,3 milijardi kuna. Otkrili su se zastoji te prekidi u proizvodnji više proizvodnih tvrtki, izrazito je bila otežana ili u potpunosti zaustavljena opskrba maloprodajnih tvrtki, koje su ostale bez dostatnih količina proizvoda i posljedično većeg broja kupaca, a bio je ugrožen kontinuitet stočarske i poljoprivredne proizvodnje. Nužno je bilo što prije osigurati novo financiranje, uspostaviti opskrbu trgovina te osigurati plaće za zaposlenike. U pismu kojim se 11. travnja 2017. obratio zaposlenicima Agrokora, izvanredni povjerenik Ramljak najavio je da radi na osiguravanju likvidnosti za isplatu dijela duga dobavljačima i uspostavljanju redovitog plaćanja sve novoisporučene robe i usluga te da je šest banaka koje su prije donošenja zakona s kompanijom bile potpisale stand-still aranžman izrazilo spremnost financirati Agrokor novim kreditom.
Sutra: Kako su bez novca i bez sirovina funkcionirali sektori poljoprivreda i prehrana
Okolnosti su ,napravljene da budu izvan redne,kako bi stranka opasnih namjera uzdržavala HDZe hobotnicu.....Sta je to onda vlada poduzela,ako Ce sve riješiti vjerovnici,ili Zasto onda to nije napravio Todorić..Bez obzira na zakon,ova nenarodni i nebirani vlada političke trgovine i ucjena,MKMPiski....tvrde da Nestor iza Agrokor propasti,a onda se hvale kako su oni spasili Agrokor,svojim mudrostima,a ne nasim novcima....Znaci Lex Agrokor je pogodovao Ramljeku,ali Zasto onda nije Todoricu...I ovako i onako,se dugovi moraju vratiti....Nesto tu debelo smrdi,a vidjeli smo kako anemicni branitelj iz Briselski,vjesti trguje i ucjenjuje,pozicijom,pa cak i o IK,je dovoljno da samo "pojasni"Biskupima,i sve riješeno....