Da bi domaće gospodarstvo raslo po stopi od 5 posto, Hrvatska bi trebala imati 55 milijardi kuna investicija, a ukupni investicijski potencijal trenutačno je na 30 milijardi kuna, objasnio je ministar gospodarstva Darko Horvat na konferenciji Dan velikih planova ustvrdivši da je takav rast u ovom trenutku znanstvena fantastika. S druge strane, američki veleposlanik Robert Kohorst poručio je da američki ulagači simpatiziraju Hrvatsku kao i da imaju novca za ulaganje na naše tržište, a da imamo pozitivan imidž u svijetu naročito nakon nogometnog Svjetskog prvenstva, ali da moramo stvoriti uvjete za lakše ulaganje.
Rezanje nameta
Uvjeti će možda biti lakši s početkom godine jer Vlada već od siječnja priprema rezanje parafiskalnih nameta. Kako je objasnio Horvat, paket od 400 mjera koji će biti predstavljen u prosincu obuhvaćao bi administrativna olakšanja u smjeru ukidanja birokratiziranosti sustava, ali i niz smanjenja ili rezanja nameta izvan poreznog sustava. To bi trebalo rasteretiti gospodarstvo za oko 1,1 milijardu kuna.
Uteg za proračun svakako je stanje u Uljaniku i Petrokemiji. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja u srijedu je odobrila da Ina i PPD preuzmu Petrokemiju pa je time uklonjen dugoročni rizik te kompanije za domaće gospodarstvo, ali to će državu koštati 450 milijuna kuna u obliku kredita koje će država na sebe preuzeti.
Uljanik Grupa i dalje je tinjajuća bomba. Horvat tvrdi da ima modele financiranja kojima će omogućiti da se završe brodovi koji su u visokoj fazi dovršenosti pa Uljanik proračun ne bi stajao 3,5 milijardi kuna, kako je procijenila bonitetna kuća Standard&Poor’s, već, tvrdi ministar, upola manje. Među tvrtkama i dalje vlada optimizam pa vjeruju u rast BDP-a na rastu potrošnje, kao i u rast poslovnih prihoda.
Ipak, investicije su problem, što ističu i guverner HNB-a Boris Vujčić i brojni poduzetnici.
– Rizici će rasti ako se nastavi trgovinski rat i trajno uspori industrijska proizvodnja u Njemačkoj i Italiji – poručio je guverner te dodao da novca za ulaganja ima dovoljno s obzirom na likvidnost na tržištu od 35 milijardi kuna, a to ruši kamate. Istaknuo je demografski problem u budućnosti jer trendovi pokazuju da od 2,7 milijuna radno aktivnog stanovništva do 2040. ostaje tek 2,2 milijuna potencijalnih radnika, odnosno da gubimo pola milijuna radnika, dok će broj uzdržavanog stanovništva dramatično rasti – 15 posto.
A u što Hrvatska treba ulagati? Dragan Kovačević iz Janafa ustvrdio je da je po strukturi domaće tržište još uvijek retro ekonomija, što dokazuje činjenica da u deset najvećih tvrtki nemamo novih kompanija dulje od 15 godina.
– Rast manji od tri posto je stagnacija, pa i recesija, a mi smo odustali od jačeg rasta. Problem nam je struktura ekonomije, a i to što u Hrvatskoj nitko ne vidi veliku sliku, odnosno kako posložiti ekonomiju – poručio je Kovačević koji drži da je velika prilika proizvodnja organske hrane i drvna industrija, dok je turizam došao do svog vrhunca. S tim se slaže i turistički stručnjak Boris Žgomba koji ističe da će u idućim godinama biti potrebno napraviti velike pomake da bismo se nametnuli u konkurenciji.
Borba za svakog turista
– Nema više generičkog rasta, slijedi nam borba za svakog pojedinačnog gosta. Moramo biti konkurentni – poručio je Žgomba.
Vlasnik jedne od kompanija koja je ušla u najvećih deset tvrtki, Enna Grupe u sklopu koje posluje PPD, Pavao Vujnovac, najavio je akvizicije u regiji u idućih nekoliko godina. Ističe da je pri investicijama najvažnije voditi računa o sinergijskom efektu. Ako se on postigne, ističe, nema straha od preinvestiranja.
– Nije problem investirati, već u kakve se investicije plasira novac. Iz dva i dva sinergijom treba dobiti šest, a u nekim slučajevima, primjerice kod Agrokora, dva plus dva bilo je tri – zaključio je Vujnovac.
Pogledajte video o misterioznim ljudima - tko su zelena djeca, svjedokinja Kennedyjeva ubojstva...
Za investitore je Hrvatska poput otoka gubavaca, to nije nikakva tajna. Kompanije investiraju ovdje samo ako imaju jamstvo države na minimalni profit. Takva su nam ulaganja u ceste, elektrane itd... Nema niti jedne greenfield investicije već godinama, a to nije bez veze. To što takvih investicija nema pobija vladu i njihove tvrdnje o povoljnom poslovnom okruženju, a još više pobija sindikate i njihove žalopojke o robovima. Zato se o tome niti ne govori, niti se taj sitan detalj ne provlači kroz medije... A struktura BDP-a je katastrofa; imamo najveći udio potrošnje u EU i imamo najveći udio turizma u BDP-u. Katastrofa... I onda se radi pretakanje iz šupljeg u prazno, te se rashodovna strana proračuna povećava više od rasta BDP-a da bi se osigurao rast. Rashodi rastu 8%, a računa se na rast gospodarstva od 2%. Ma super... Nevjerojatno je i to da se vlada uopće ne zamara katastrofalnim uvjetima poslovanja, pa među najgorima zemljama smo po konkurentnosti, među najgorim zemljama smo po ekonomskim slobodama, predzadnji smo u EU, bez ikakve šanse da ne padnemo na zadnje mjesto, a o tome da nekoga prestignemo, ne možemo niti sanjati... Jedna Rumunjska koja nas je prestigla, grabi sada s duplo većim rastom BDP-a od nas, jedna Bugarska koja će nas prestići ove godine, juri s 50% većim rastom BDP-a, a naš rast pada i krećemo prema stagnaciji i padu. O Baltičkim zemljama, Poljskoj, Slovačkoj i sličnim zemljama možemo samo sanjati. Čak će nas i jedna Bjelorusija uskoro prestići...