Osiguravajuća društva u Hrvatskoj ugovorila su lani 10,8 milijardi kuna premije, a s poslovanjem u inozemstvu premija im se penje na 11,7 milijardi kuna, što je u još jednoj pandemijskoj godini značajan rast od 11,86 posto u odnosu na prethodnu godinu. Rastu i život i neživot: u neživotnom je osiguranju zaračunata bruto premija rasla 672 milijuna kuna, 9,15 posto, u životnom 8,24 posto, na 2,9 milijardi kuna.
Unatoč tome, osiguravatelji se žale da se hrvatski građani slabo osiguravaju u odnosu na druge Europljane te da bi doprinos njihove branše bio značajniji da je veći broj građana ugovorio osiguravateljna pokrića, ponajprije osiguranje od potresa.
Standard je prepreka
Unatoč činjenici da se tržište osiguranja u našoj zemlji nastavlja razvijati, čime zauzima treće mjesto na financijskom tržištu Hrvatske, iza banaka i obveznih mirovinskih fondova te iako je ostvaren neznatan rast, Hrvatska i dalje zaostaje za razvijenijim zemljama. Tako je prosječna premija osiguranja po stanovniku u Hrvatskoj lani iznosila 399 eura, dok je prosjek na razini EU dosezao 2085 eura – kažu u Hrvatskom uredu za osiguranje koji je objavio najnoviju statistiku.
Ističu da prosječna premija osiguranja u segmentu životnih osiguranja u EU iznosi 1163 eura, u Hrvatskoj 99 eura, u segmentu zdravstvenog osiguranja u EU je 248 eura, a u Hrvatskoj tek 24 eura, dok u segmentu zaštite imovine u EU iznosi 178 eura, a u Hrvatskoj 59 eura. Napominju da je, osim slabijeg životnog standarda, razlog i slabija financijska pismenost građana te tvrde da na njoj osiguravatelji proaktivno rade već duže vrijeme.
No, s obzirom da Hanfa koja im je nadzorno tijelo, svako malo izrekne neku mjeru osiguravateljima koji nisu primjereno informirali osiguranike o proizvodima osiguranja i objasnili im prava i obveze te financijske reperkusije ugovora, osiguravatelji bi trebali poraditi i na svojoj financijskoj odgovornosti i reputacijskom riziku. Tim više što je regulativa po tom pitanju u međuvremenu postrožena i podignuti su standardi zaštite potrošača, s čime se očito na razini industrije nisu baš uskladili.
Razdoblje prirodnih katastrofa
Osiguravatelji upozoravaju da je, imajući na umu višegodišnje razdoblje prirodnih katastrofa i iznimno nestabilno okruženje, za dugoročnu sigurnost građana pokrivenost osiguranjem nedovoljna. Na kraju 2021. bilo je ukupno 10,647 milijuna sklopljenih polica neživotnog osiguranja, te 1,39 milijuna polica životnog osiguranja. Životna osiguranja imaju udio od 24,73 posto u ukupnoj premiji, dok je kod neživotnih osiguranja i dalje dominantno obvezno osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila s udjelom od 25,2 posto.
Osiguranja od potresa lani su rasla dodatnih 43,4 posto u odnosu na 2020. godinu u kojoj su se već povećala 30,9 posto. U protekle su dvije godine osiguravatelji isplatili 541 milijun kuna šteta, što je manje od pola posto od ukupnih šteta nastalih kao posljedica potresa. U 2021. su rasla i osiguranja od požara i ostalih elementarnih nepogoda, i to od 12,6 posto, te ostala osiguranja imovine za 12 posto. Povećala se i premija dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja pri čemu je broj dopunskih osiguranja rastao za 27,7 posto uz povećanje zaračunate bruto premije za 10,2 posto dok je broj dodatnih zdravstvenih osiguranja porastao za 11,5 posto uz povećanje premije za 14,3 posto. Prosječna je premija obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti u 2021. u Hrvatskoj iznosila 928,6 kuna, dok je prosječna premija za kasko osiguranje iznosila 3.105,7 kuna.
Inozemni je posao rastao čak 41,7 posto, najviše u Italiji, Austriji i Sloveniji. Zaračunata bruto premija ostvarena na tržištima u Europskoj uniji iznosila je 919 milijuna kuna.
