Štednja, štednja i samo štednja nova je ekonomska politika zemalja EU koje je najviše pogodila gospodarska kriza. Najdublje i najbolnije ekonomske rezove upravo provode Grčka, Italija, Španjolska i Portugal.
Berlusconijev uspjeh
Talijanski premijer Silvio Berlusconi dobio je u petak podršku Senata za svoj nepopularan paket strogih mjera štednje, vrijedan 25 milijarda eura. Proračun stroge štednje, koji uključuje smanjenje plaća zaposlenih u javnom sektoru i drastično kresanje regionalnog financiranja, bit će poslan u donji dom parlamenta u kojem vlada treba održati glasovanje o povjerenju do kraja srpnja. Vlada ističe da su te mjere presudne za smanjenje talijanskoga proračunskog deficita sa 5,3 na 2,7 posto BDP-a do 2012., u skladu sa zahtjevima EU, i za povratak povjerenja tržišta koja strahuju od širenja dužničke krize u južnoj Europi.
Španjolska je prihvatila mjere štednje u kojima dominira 5-postotno smanjenje plaća i ukidanje 13.000 radnih mjesta u javnim službama. Jose Luis Rodriguez Zapatero, španjolski premijer, nada se da će se time uštedjeti 15 milijarda eura u dvije godine. Cilj je mjera smanjiti deficit na šest posto BDP-a do 2011. godine. U jeku štrajkova protiv Vladinih mjera štednje grčki poslodavci i radnički sindikati sklopili su trogodišnji sporazum, koji predviđa zamrzavanje plaća u ovoj godini i povišice u iduće dvije godine u skladu sa stopom inflacije u eurozoni. Ograničenje plaća radi ponovne konkurentnosti Grčke bio je ključan uvjet za dobivanje 110 milijardi eura pomoći koju su u svibnju odobrili MMF i EU, kako bi se ta članica eurozone izvukla iz dužničke krize.
Upitne španjolske mjere
Španjolska je izdala petnaestogodišnje obveznice vrijedne gotovo tri milijarde eura, uz kamatu od 5,116 posto. Dobra potražnja, više nego dvostruko veća od ponude, umirila je strah da će toj zemlji biti potreban spasilački paket zajmova kao Grčkoj. Usprkos tome što je vlada u Madridu uvela neke od najoštrijih mjera štednje u EU, neovisni ekonomski analitičari dovode u pitanje srednjoročne planove ekonomskog razvitka. Ti se planovi, kako ističu, suviše oslanjaju na predviđanja ekonomskog rasta koja su nerealno optimistična. I Portugal pritisnut golemom krizom morao je prodati državne obveznice vrijedne 1,68 milijarda eura, samo dan pošto je agencija za kreditni rejting Moodis snizila rejting te zemlje.
U odnosu prema tim mjerama, hrvatski paket oporavka gospodarstva djeluje dosta blago. Čak i njihova provedba ne ide željenom dinamikom, upozoravaju analitičari. Predviđene reforme u smanjenju prava radnika u javnim i državnim službama naišle su na žestok otpor građana koji su prikupili više od 800.000 potpisa za referendum, na kojemu kane odbaciti predložene reforme. Da bi isfinancirala javnu potrošnju i platila obveze koje na naplatu dospijevaju na početku iduće godine, Vlada se prošloga tjedna izdavanjem obveznica zadužila 13,4 milijardi kuna.
gdje je hrvatska, pitate se? pa na samom pocetku. Kriza na grckom znaci ciscenje, razvrstavanje itd. otkud bi to mogli sad hrvati znati kad samo rijetki poznaju grcki, inace bi se prionilo na posao. danas bi se pitali gdje je brodogradnja,gdje je zeljznica, gdje je croatia airlines, mnoge poljopvrivredne udruge, sumarstvo??? I sad ovi iz austrijskog vecernjeg lista pitaju gdje je hrvatska? Da ne sjedite i pisete iz beca mozda biste i shvatili nasu situaciju. Jedno vrijeme nas hranili nacionalizmom sad nas hrane naivnoscu. Vidite sva ona pitanja gore nisu rijesena. a tek politicka:-) politika u HR ocekuje da kad prode kriza u industrijskim zemljama, da ce onda u HR biti kao prije. nece biti kao prije.samo primjerice austrijske banke su otpisale vise od 250milijardi eura kao gubitak, ne budu nikad vise isli stim investicijama na balkan. mi u svijetu vadimo sad sve vise naftu s velikim udjelom vode. za deset godina neka svatko vidi gdje ce ostati. bit ce svega i ratova. regenerativne energije nisu u stanju zamjeniti naftu bar ne u dogledno vrijeme. nije to nikakav pesimizam. firme u zapadnoj europi bi htjele da im drzave financiraju, takoreci porezni preplatnici, istrazivanja novih izvora energija. a drzave to ne namjeravaju raditi ba r ne u velikom stilu. tako da sad svi cekam stvarno veliku krizu. a te drzavice ce pogotovo imati veliki problem, neke ce i nestati. zivio luxus, dok se jos moze. samo jako mudra politika moze da sacuva integritet jedne zemlje i njeno gospodarstvo. u ovoj krizi HR ima sansu napraviti korak u pravom pravcu ali onda stvarno razmisljajuci dugorocno (agenda 2020). turizam je kod dolazece krize proslost. samo mali transportni putevi imat ce jos potencijal. na taj nacin ce se napokon regulirati globalizacija i fokus ce pasti opet na regionalizaciju. wellcome jugos.