Razvrstavanje otpada, s čime naš glavni grad Zagreb tek treba naučiti živjeti, u Međimurju je uhodana praksa, a u tamošnjim Termama Sveti Martin i više od toga.
U resortu koji je ranije godišnje 'proizvodio' samo 300.000 plastičnih boca (danas nijednu!), zeleno i održivo glavni je uzus; otpad se strogo razvrstava, potrošnja vode je zahvaljujući ugradnji perlatora prepolovljena, klasična rasvjeta zamijenjena je štedljivijim ledicama, hrana je ekološka itd. Koliko je trebalo za ovu zelenu tranziciju, kako su toplice preživjele koronu i o drugim aktualnostima razgovaramo s Nušom Korotaj, direktoricom Termi Sveti Martin.
– Usudila bih se reći da smo turistički pioniri održivog poslovanja. To naravno nije došlo preko noći. Uložili smo puno truda i vremena i sve te održive prakse uvodili više godina. Prvi smo hotel u Hrvatskoj i s oznakom EU Ecolabel, koja se dobiva na temelju smanjenja utjecaja na okoliš, i to je kruna našeg zelenog poslovanja. Priprema dokumentacije i finaliziranje potrajali su pune dvije godine. Uz to, naravno, svakodnevno osmišljavamo načine kako bismo mogli i dodatno doprinijeti očuvanju okoliša, smanjenju potrošnje energenata, a da to ne umanjuje kvalitetu usluge. Naš trud gosti primjećuju, hvale nas i pomažu nam u našim nastojanjima.
Vaši su gosti raznih profila, od obitelji do sportaša, a 57 posto je stranaca. Ostvarujete do 140.000 noćenja godišnje uz prihod od sedam do osam milijuna eura. Jeste li se vratili na rezultate iz pretpandemijske 2019.?
Kada smo zbog korone bili primorani zatvoriti resort, shvatili smo da je to idealna prilika da iskoristimo vrijeme za poboljšanja i renovacije. Kad smo ponovno otvorili vrata, promijenili smo način rada kvalitetnijom uslugom te potpuno drukčijom poslovnom strategijom i pristupom gostu. Danas mogu reći da radimo punom parom, naši su kapaciteti cijelog ovog ljeta bili popunjeni individualnim gostima, dok su u ostalim razdobljima ponovo zaživjeli kongresi i MICE segment koji je bio ugašen gotovo dvije godine. Zadovoljni smo rezultatima, bolji su nego 2019., ali je situacija s troškovima energenta puno lošija nego tada što i to će drastično utjecati na krajnji rezultat.
Turistička popularnost Međimurja u porastu je, ali nije lako konkurirati Jadranu...
– Međimurje je živahno cijele godine, ovdje nema sezonskog turizma. Gostima se nudi obilje mogućnosti za aktivni odmor – gastrodoživljaji, razni eventi, bogata kulturna, povijesna i prirodna baština, za sve želje i ukuse. Svi koji radimo u turizmu želimo da Međimurje ostane "boutique", kvalitetna te, dakako, održiva destinacija. Istina, nemamo more koje je mamac samo po sebi, ali smo zato kreativni u osmišljavanju ponude. Neovisno o tome koliko smo mali, možemo bez srama stati uz bok najpoznatijim morskim destinacijama.
Svojim ste radnicima ponudili da viškove iz vlastitih vrtova i polja mogu prodati na svome radnom mjestu, u Termama. Koliko im to u prosjeku poveća plaću?
Da, osvojili smo i nagradu kao primjer dobre prakse za suradnju s lokalnom zajednicom. Počelo je tako što smo, kad smo prije dvije godine radili tender za suradnju s OPG-ovima, vidjeli da su se prijavili i neki naši zaposlenici. To je značilo da imamo kvalitetne resurse "u kući" te da samo treba naći način za suradnju na obostrano zadovoljstvo. Zahvaljujući projektu 'Radi i dodatno zaradi' naši radnici mogu u prosjeku povećati mjesečnu zaradu za polovicu redovnih primanja, pa čak i više. A postoji i jedan lijepi "wow" moment kad gost od konobara sazna da je baš on uzgojio namirnicu koja se našla na njegovu tanjuru.
Je li ta pogodnost dovoljna da se zadrži domaće ljude, kojima su Slovenija i Austrija s višim plaćama nadohvat ruke?
To je samo jedna od pogodnosti za naše zaposlenike. Pruža im se, među ostalim, i mogućnost besplatnog kupanja u Termama, meditacije i joge tijekom radnog vremena, korištenje fitnessa itd., a pozitivna radna okolina nekad je važnija od novca. Zaposlenici su u našem fokusu i svakodnevno nastojimo kreirati dodatne bonitete za njih kako bismo postali poslodavac koji visoko kotira na tržištu rada. Osobno uvijek kažem da na neki način služim i odgovaram radnicima, jer je moj osnovni posao osigurati da naš tim svaki dan radi u pozitivnom, poticajnom i proaktivnom okruženju. Na vrhuncu sezone, inače, zaposlenih bude oko 200. Oni su temelj uspjeha naše tvrtke i ponajviše su zaslužni da nam se gosti vraćaju.
Čak 80 posto hrane koju nudite uzgojeno je u krugu od desetak kilometara oko Termi, je li to bilo teško organizirati s lokalnim proizvođačima?
Ne, vidimo ih kao ključne strateške partnere, a oni su prepoznali što im suradnja s Termama donosi. Lokalni OPG-ovi u Međimurju poznati su po kvaliteti, to je potpuno u skladu s našom vizijom i sada zajedno radimo na unapređenju turističkog proizvoda. Sretni smo što naši gosti na stol dobivaju svježe, lokalne i najzdravije moguće namirnice iz kontroliranih procesa proizvodnje, a u konačnici smo i akcelerator malog gospodarstva.
Koliko je gostima takav pristup važan?
Oni to prepoznaju i cijene. Što se hrane tiče, nudimo isključivo sezonsko, svježe i kvalitetno. Nemamo švedske stolove kojima se noge savijaju pod količinama hrane, odlučili smo se za pristup manje je više. Ali ono što nudimo pomno je odabrano i iza toga stojimo.
Danas se u toplicama nudi više od wellnessa, a to je healthness, noviji pojam. Što stoji iza njega?
Healthness je kombinacija aktivnog odmora, zdrave i lokalne gastronomije, te wellness uživanja s naglaskom na domaće, ručno rađene i prirodne proizvode. Kad odsjedne u Termama, gost mijenja navike i svijest o sebi kad je riječ o hrani, kozmetici, sportu ili percepciji vlastitog zdravlja. Resort je koncipiran prema filozofiji dr. Rudolfa Steinera, koja se provlači od našeg biodinamičkog vrta, preko ekološke hrane, pa do organske arhitekture koja prati nježne linije brežuljkastog krajolika. Sam temelj našeg poslovanja je, naravno, ljekovita termomineralna voda, stara više od 43.000 godina, koja nosi najbolje što priroda može dati.
>> VIDEO Zagrepčanin hitno traži stan za najam, ali pod ova dva uvjeta
