Koronavirus je najveća prijetnja svjetskom gospodarstvu od globalne krize 2008. godine, obznanila je Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i revidirala svoje prognoze rasta za ovu godinu, a istodobno su središnje banke najjačih svjetskih gospodarstava počele zbijati redove i najavljivati mjere kojima bi smanjile štete.
– Epidemija ugrožava izglede za gospodarski rast i funkcioniranje financijskih tržišta. Spremni smo po potrebi poduzeti odgovarajuće i ciljane mjere, proporcionalne temeljnim rizicima – najavila je čelnica Europske središnje banke (ESB) Christine Lagarde i dodala da ESB pozorno prati kretanje bolesti i njezine implikacije za gospodarstvo, srednjoročnu inflaciju i transmisijski mehanizam monetarne politike.
Smanjenje kamata
Jerome Powell, čelnik američkog FED-a, njihove središnje banke, još je u petak izjavio da, unatoč tome što su temelji američke ekonomije i dalje jaki, koronavirus predstavlja evoluciju rizika za ekonomsku aktivnost pa će FED, pokaže li se potreba, koristiti svoje mjere za podršku gospodarstvu. Očekuje se da će na sjednici 18. ožujka smanjiti ključne kamate za najmanje 0,25, a možda i za 0,50 postotnih bodova. Da će i Središnja banka Japana nastojati stabilizirati tržišta i ponuditi dovoljnu likvidnost tržišnim operacijama i kupnjom imovine najavio je i guverner Haruhiko Kuroda.
Slične izjave stigle su i iz Središnje banke Engleske, a iza tih formalnih poruka stoji niz mjera kojima će čelnici ključnih financijskih institucija pokušati smanjiti štete od ograničenog protoka roba, slabije potražnje i poremećaja u opskrbnim lancima, pada turističke potrošnje te spriječenosti oboljelih u radnoj aktivnosti. Iako nije isključeno da ih dodatno smanji, s obzirom na to da su kamate ESB-a ionako rekordno niske, od Lagarde se očekuje da će na sjednici ESB-a sredinom ožujka posegnuti za drugim mjerama. Analitičari smatraju da bi malim i srednjim poduzećima mogli ponuditi operacije dugoročnog refinanciranja, a veće kompanije također bi, osim jeftinijeg financiranja, likvidnost mogle pojačati proširenim programima otkupa korporativnih obveznica ili izuzećima od negativnih kamatnih stopa na depozite koje drže u bankama.
Dosad je odgovor na krizu vezanu uz koronavirus bio razočaravajući za tržišta, konkretnijih informacija, osim poruke da će se primijeniti sva odgovarajuća oruđa za sanaciju štete od virusa, nema ni nakon jučerašnjeg sastanaka predstavnika ministara financija G7, sedam najjačih svjetskih gospodarstava, kojima je OECD srezao prognoze rasta i zasad ih nije stavio u minus, ali u slučaju nekontroliranog širenja epidemije, ne isključuje recesiju za eurozonu i Japan.
– U opasnosti je javno zdravlje, a bolest donosi i rizike izraženijeg ograničenja kretanja ljudi, robe i usluga, narušenog povjerenja menadžera i potrošača te posustajanja proizvodnje – poručili su iz OECD-a. U njihovu blažem scenariju, svjetsko bi gospodarstvo ove godine trebalo porasti 2,4 posto, a dogodine 3,3 posto, dok je lani rast iznosio 2,9 posto. Eurozona bi s lanjskih 1,2 posto trebala potonuti na 0,8 posto, a dogodine se vratiti na 1,2 posto. Nulti rast bi u 2020., prema njihovim projekcijama, mogla imati Italija koja bi se dogodine oporavila na 0,5 posto, ne uslijedi li još žešći razvoj epidemije u našem susjedstvu i jednom od najvažnijih trgovinskih partnera Hrvatske. SAD će s lanjskih 2,3 posto pasti na 1,9 posto, a dogodine bi se trebao oporaviti na 2,1 posto, dok će „domicilna“ zemlja virusa, Kina, sa 6,1 posto pasti ove godine na 4,9 posto, a dogodine se trgnuti na 6,4 posto. Nama bitna Njemačka također bi s 0,6 posto trebala skliznuti na 0,3 posto, a u 2021. ojačati BDP na 0,9 posto. To je povoljniji scenarij, po kojem je širenje epidemije ograničeno, a najveći udar očekuje se u prvoj polovici ove godine.
Fleksibilniji rad
U crnjem scenariju, ekstenzivnijeg širenja epidemije, preko azijsko-pacifičke regije i na razvijena gospodarstva, globalni bi rast, prema OECD-u, mogao potonuti na samo 1,5 posto, a prema posljednjoj projekciji iz studenog očekivan je rast od tri posto, a tad bi i eurozona mogla završiti u recesiji.
S predstavljanja prognoza u Parizu, glavni ekonomist OECD-a Laurence Boone poručio je vladama da povećaju resurse koji bi trebali biti na raspolaganju zdravstvenom sektoru u suzbijanju epidemije i pomognu najranjivije skupine, osiguraju likvidnost pogođenim industrijama i koordiniraju zdravstvenu, monetarnu i fiskalnu podršku među zemljama. Taj bi dio posla trebalo odraditi 20 najrazvijenijih gospodarstava (G20). Kako bi se sačuvala radna mjesta, savjetuju uvođenje fleksibilnih oblika rada i privremenih poreznih i proračunskih mjera za najteže pogođene sektore, kao što su transport i turizam te automobilska i IT industrija. OECD očekuje i smanjenje političkih tenzija dok god je svjetska ekonomija ranjiva.
fuj...