Tehno tvrtke, posebice one brzorastuće, krivci su za usporen rast plaća niskokvalificiranih radnika, tvrde u izvješću u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Nezaposlenost u većini zemalja OECD-a vratila se na razinu prije krize 2008.godine, no unatoč tome plaće ne rastu po istoj stopi kao i u vrijeme krize iako su mnoga tržišta rada jača nego ikad prije. Godišnji izvješće OECD-a o zapošljavanju pokazuju da rast plaća u mnogim zemljama koje je ispitao ne uspijeva zadržati korak s poboljšanjem produktivnosti. Rast plaća nakon prilagodbe inflaciji usporen je te prosječno u zemljama OECD-a iznosi 1,2 posto. Prije globalne financijske krize u 2008. plaće su porasle na 2,2 posto.
Niže nadnice posljedica krize
– Trend bez rasta plaća zbog porasta zaposlenosti upućuje na strukturne promjene u našim gospodarstvima koje je globalna kriza dodatno produbila. To signalizira da se države hitno trebaju pomoći radnicima, posebice onima bez kvalifikacija – rekao je José Ángel Gurría, glavni tajnik OECD-a, na predstavljanju izvješća u Parizu.
Jedna od posljedica ekonomske krize jest da su mnogi radnici bili prisiljeni prihvatiti niže plaće. Razlog sporog rasta plaća nakon krize tema je ekonomskih rasprava posljednjih godina s obzirom na to da je jačanje tržišta rada u prošlosti bilo potaknuto višom ukupnom plaćom, a time i većom inflacijom.
Velik dio rasta produktivnosti sada generiraju male inovativne tvrtke koje znatno ulažu u tehnologiju, no u usporedbi s tradicionalnim tvrtkama zapošljavaju tek nekoliko radnika. Kao rezultat toga ukupan udio nacionalnog dohotka koji bi trebao ići radnicima smanjen je u zemljama OECD-a na čelu sa SAD-om, Irskom, Korejom i Japanom.
U četvrtom kvartalu 2017. samo dvije države članice OECD-a koje su imale veći prosjek rasta plaća bile su Kanada i Francuska dok su na drugom kraju spektra bile Španjolska, Italija i Australija, koje su svjedočile padu plaća radnika.
Izvješće je potvrdilo da takozvana kreativna disrupcija dolazi od tehnoloških tvrtki i posebno je pogodila zemlje s industrijom koja mahom zapošljava radnike s niskom stručnom spremom. Iz OECD-a upozoravaju da tehnološki napredak dodatno može otežati situaciju u smislu da povećana produktivnost uopće ne prati radničke plaće.
Veto Mađarske i Slovenije
Umjesto preporuke smanjenja antitrustovskih spona, koje predlažu pojedini političari u SAD-u, iz OECD-a ističu da je potreban jači sindikalni angažman, kao i omogućavanje boljeg obrazovanja način na koji se može pomoći radnicima, ali i poslodavcima u smanjenju nejednakosti plaća. OECD ili Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj trenutačno ima 35 zemalja članica.
Hrvatska nije članica te organizacije iako su poduzete sve mjere da se ispune formalni kriteriji te smo u lipnju 2016. primljeni u Odbor za tržišno natjecanje OECD-a. Europska komisija smatra da Hrvatska zadovoljava kriterije i da je spremna za pristupanje, no Slovenija i Mađarska blokiraju pristup.
Mađarska neće poduprijeti hrvatski zahtjev za članstvo zbog odnosa prema MOL-u i njezinu šefu Zsoltu Hernadiju. Slovenija pak blokira pristup zbog arbitražne presude o hrvatsko-slovenskoj granici.
Ovo je 10 najskupljih gradova na svijetu - čak 4 iz jedne države:
