U Splitu 15. i 16. rujna 2022. održana je Interdisciplinarna konferencija o prioritetima u gospodarenju otpadom – smanji, ponovno koristi i recikliraj Beyond Plastic Hrvatska. Konferenciju je uživo pratilo više od 50 sudionika, a putem Facebook LIVE uključila se zainteresirana javnost koji su se informirali i raspravljali a o gospodarenju otpadom, upotrebi jednokratne plastike i razini zagađenja plastikom u Sredozemnom moru.
Konferenciju je otvorila Izvršna direktorica Sunca Gabrijela Medunić-Orlić, a pozdravnom riječi sudionicima se obratio i Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban.
- Jako je bitno, pogotovo ovdje kod nas u Splitu, pokrenuti sustav odvojenog prikupljanja otpada, industriju recikliranja i kompostiranje biootpada, znamo da nam to sve nekako “šteka” na ovom području. Drago nam je da je direktor Čistoće jedan od panelista i da nas je Županija podržala iako se po nekim pitanjima u daljnjim koracima u gospodarenju otpadom ne slažemo sa Županijom. Međutim, Grad koji je odgovoran za uspostavu sustava odvojenog prikupljanja otpada u Splitu nažalost nije poslao svog predstavnika na ovu konferenciju na kojoj su mogli još puno toga naučiti – kazala je Medunić-Orlić.
- Mi smo županije koja ima 1/3 obalnog pojasa cijelog našeg Jadrana, kada bi taj pojas pretvorili u jednu ravnu crtu mogli biste doći od Splita do Frankfurta. Ova konferencija je korak ka svijesti našeg stanovništva, odgovornih ljudi kako bi sačuvali ovaj najljepši dio zemaljske kugle. Svaki koračić koji napravite, korak ste bliže cilju. Mi stariji nismo bili toliko pripremljeni, zato mladi trebaju educirati svih nas, majke, očeve, bake, djedove. Dodatno treba motivirati puno više fizičkih osoba, javnih institucija, političkih segmenata, da rade taj svoj koračić kako bi svi zajedno došli do konačnog cilja – kazao je Boban.
Konferencija je bila prilika i za predstavljanje rezultata For Plastic-Free Croatian Island projekta, u sklopu kojeg se organizira konferencija, a koji financira The Beyond Med Association. Voditeljica projekta i organizatorica konferencije, Tea Kuzmičić Rosandić pozvala je sve okupljene da promišljaju kako koristiti dobre rezultate ovog projekta u budućem radu.
Podsjećamo, opći cilj projekta je doprinos smanjenju upotrebe jednokratne plastike, kao i smanjenju onečišćenja plastikom u Jadranskom i Sredozemnom moru, implementacijom mjera održivog gospodarenja otpadom koje se temelji na principima smanji, ponovno koristi, recikliraj u općini Sali na Dugom otoku i Starom Gradu na otoku Hvaru.
Projektom su izrađeni i potpisani Akcijski planovi smanjenja zagađenja plastikom na temelju kojeg su donesene Odluke o smanjenju korištenja jednokratne plastike za Općinu Sali i Grad Stari Grad te ustanove i trgovačka društva u (su)vlasništvu Općine/Grada koje određuju smanjenje korištenja jednokratne plastike za 30% te zamjenu određenih predmeta koji se koriste u poslovanju s rješenjima prihvatljivijim za okoliš.
Tematski konferencija je podijeljena u četiri sesije: Morski otpad, Javne politike i gospodarenje otpadom, Kružna ekonomija i tehnologije obrade otpada, Poslovni sektor i gospodarenje otpadom te Društvo, pojedinac i otpad.
– Okupili smo znanstvenu zajednicu iz različitih sektora i organizacija, Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, Prirodoslovno-matematički fakultet iz Zagreba, imamo i inozemne predavače iz Tunisa, Malte, Francuske i Belgije, iz organizacije Seas At Risk koja okuplja sve udruge i organizacije koje se bave zaštitom mora, a koji su izlagali svoja iskustva i preporuke. Oni su dali svoj uvid kako se provodi SUP direktiva u Hrvatskoj, ali na razini Europske unije i kakvo je stanje s morskim otpadom na razini Unije – kazala je Kuzmičić Rosandić.
– Veliki pritisci na prirodu su glavni razlozi zašto je morski otpad tema u EU parlamentu. – rekla je Frédérique Mongodin, ispred Seas At Risk. Zastupnici su stoga zatražili niz mjera za smanjenje otpada u moru, poput dodatnog ograničenja uporabe jednokratne plastike, osnaživanja kružnog gospodarstvo kroz sakupljanje, reciklažu te prenamjenu i povećanje vrijednosti proizvoda, kao i oblikovanje ribolovne opreme na održiviji način.
Dr.sc. Pero Tutman s Instituta za oceanografiju i ribarstvo, jedan od izlagača prve sesije konferencije o morskom otpadu, kazao je kako se Institut odazvao pozivu zbog suradnje koju imaju sa Suncem na ovoj problematici, a ovo je prva konferencija u Splitu koja se organizira na temu morskog otpada.
- Sve do prije nekih desetak godina se zagađenje otpadom nije smatralo zagađenjem, ljudi nisu puno vodili računa o tome, nisu znali kakve su posljedice, ali kroz razne projekte, konferencije, edukacije, Sunce intenzivno radi na tome, podigla se svijest ljudi da taj otpad, a to je sve ono što čovjek proizvede, a prevladava plastika, negativno djeluje, ne samo vizualno već se brojni organizmi zapliću u taj otpad, postoji i mikroplastika. Ti utjecaji su puno složeniji i dalekosežniji. Moram priznati da se civilno društvo počelo baviti prije nego što su to počele znanstvene institucije i naše zakonodavstvo. Naše zakonodavstvo se tek nedavno počelo baviti s tim, dok Sunce već odavno bavi ovom tematikom. Mi kao pomorska, primorska i turistička zemlja imamo problem s morskim otpadom koji je jedan nedostatak u lancu gospodarenja otpadom na kopnu. Stoga se kod nas u primorskim općinama organiziraju brojne ekološke akcije čišćenja plaža i ronilačke akcije kojima se uklanjaju značajne količine otpada – istaknuo je dr. Tutman.
– Već deset godina, od prvog dana do danas radimo monitoring otpada na istim lokacijama i to vam je baš isječak vremena u idealnim uvijetima. U našim istraživanjima se, srećom, ne bilježi trend porasta mikroplastike – rekla je Dubravka Bojanić Varezić s Institut za oceanografiju i ribarstvo.
Kristina Pikelj s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta govorila je o nakupljanju plastičnog otpada u banketima morskih trava i naglasila kako je važno pratiti, istraživati, koristiti interdisciplinarni pristup te najvažnije uključiti lokalnu zajednicu.
– Viđamo jako puno “plastitara” na plaži koju monitoriramo. To je kombinacija otpadnih ulja i goriva s brodova koja se stvrdnula i lovi plastiku, a različita od bilo kojeg drugog plastičnog onečišćenja i zasigurno problem koji ćemo uskoro morati rješavati – kazala je Pikelj.
S Fakulteta zaštite okoliša, dr. sc. Natalija Špeh naglasila je potrebu za međunarodnim strateškim dokumentom za buduću dobru kvalitetu morskog ekosustava.
– U principu ono što se reklamiramo u turizmu „naši udaljeni otoci - oaza čistoće i mira“ nakon naših istraživanja se pokaže da baš nije tako. Zapravo nema dijela naše obale koji nije ugrožen otpadom. Vis, Lastovo, Mljet kada govorimo o moru ta područja su još više opterećena otpadom nego što smo prvotno mislili. A vidimo nakon izlaganja Manye Russo s Malte i Aide Ben Hassen Trabelsi iz Tunisa da se njima događa slično – zaključio je dr. Tutman.
– Na području lastovskog otočja na kojem smo provodili praćenje količine i sastava morskog otpada unutar projekta LIFE Artina pronađene su dosta velike količine stiropora. Na većim komadima mogli smo zaključiti da se radi o ribarskim kašetama. Isto tako pronašli smo velike količine ribolovnog alata, a možemo primijetiti povećanje otpada plastičnih boca i čaša – izvjestila je Fedra Dokoza is Sunca.
Sylvain Petit pozvao je svih na randevuu u Marseilles gdje ćemo moći tražiti The Beyond Med Association nova sredstva za ove ciljeve.
Drugi dan konferencije sesija Javne politike i gospodarenje otpadom rezultirala je pozitivnim dijalogom među niza važnih aktera. Uz odlično vodstvo stručnjaka za gospodarenje otpadom Marijana Galovića panel raspravi su prisustvovali direktor Čistoće Split Ivica Karoglan, Mladen Perišić iz Splitsko-dalmatinske županije, Tomislav Vidović iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, iz Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Nela Palarić, Marko Košak iz Zelene akcije, Frédérique Mongodin ispred Seas at Riska te rukovoditelj operativno-tehničkih poslova Komunalnog Stari Grad Mihael Gamulin.
– Uvijek imamo tu razliku između sjevera na kojem sve funkcionira i sve je moguće te juga u kojem jednostavno nije. Jel to razlika u pristupu, mentalitetu, blizini europskog načina razmišljanja ili nečem drugom, jednostavno razlika još postoji i teško je pomiriti. Meni je to osobno žao jer potičem iz ovih područja – rekla je Nela Palarić iz MINGOR-a.
Direktor Čistoće Split Ivica Karoglan sada ima iskustvo kontinentalne i obalne Hrvatske i Marijan Galović se pita treba li hrvatska imati dva odvojena Plana za gospodarenje otpadom.
– Samobor i Split se ne mogu usporediti. Koliko god energije date u manju sredinu ovdje to morate dignuti na entu potenciju. Ja se ne slažem da je Dalmacija u banani. Mi u Splitu imamo prostorni problem i nismo prva uprava koja je došla tražiti Županiju dozvolu za oporabu otpada. Sad smo u fazi pronalaženja prostora i naša županija će biti najbolja u roku od tri do pet godina – kazao je Ivica Karoglan.
Tomislav Vidović iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost predstavio je Javni poziv za neposredno sufinanciranje projekata poticanja "PLASTIC FREE ZONE" za javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima, koji je otvoren do kraja godine i za koji su osigurali 4 milijuna kuna.
Ovom konferencijom htjeli smo pronaći rješenja za smanjenje morskog otpada, izgraditi partnerstava i ojačati kapacitete sudionika za provedbu održivog gospodarenja otpadom pa su u sesijama Kružna ekonomija i tehnologije obrade otpada, Poslovni sektor i gospodarenje otpadom te Društvo, pojedinac i otpad imali odlična predavanja. Zvonimir Jukić predstavio je razvoj UniCompoST uređaja, o Cupup Systemu govorio je Eduard Kalčić, uslugu Sunca Zeleni ured predstavila je Maja Golem, a Olena Pidleteichuk i Lina Vuletić Sajam razmjene Sunca.
Cijelu konferenciju možete pogledati OVDJE.
– Naši sljedeći koraci su nastavak suradnje, iznalaženje sredstava za nove projekte te poticanje nadležnih institucija za unaprjeđenje zakonodavnog okvira i njegove provedbe, u cilju očuvanja Jadrana i cjelokupnog morskog ekosustava – zaključila je organizatorica konferencije Kuzmičić Rosandić.
– Mi smo dovoljno pametni i ako možemo otići na Mjesec, možemo riješiti i okolišne probleme na Zemlji. Ja se nadam. Inače, s našom vrstom će biti svašta – naglasila je Gabrijela Medunić-Orlić.
