Iz perspektive pola godine nošenja s pandemijom koronavirusa i danku koji je uzela u ovoj godini, prošlogodišnje (ne)prilike u gospodarstvu, pa i u industriji osiguranja, izgledaju gotovo pa idilično. Kao lakmus papir kretanja ciklusa, osiguranjima je od zadnje velike krize trebalo gotovo desetljeće da se vrate i nadmaše razine prije 2009. što se naposljetku dogodilo u 2019. godini pod koju su društva podvukla crtu s rekordnih 10,5 milijardi eura bruto premije i 942,8 milijuna kuna bruto dobiti.
Nekoliko blagonaklonih godina rasta BDP-a i osobnih dohodaka građana donijeli su godišnji rast premije od sedam posto, gotovo dvostruko više od tempa rasta BDP-a, i dosezanje dvoznamenkastog iznosa premije. Nakon rekordne 2018. i prošla godina bila je premijski rekordna, unatoč nizu izazova pred tim dijelom financijske industrije, prvenstveno nepremostive prepreke jeftinog novca. Višegodišnje pumpanje milijardi eura financijski krivotok ne bi li se krhki rast aktivnosti (p)održao, pretvorilo je rekordno niske kamatne stope iz anomalije u trajno okruženje. Zbog njega tržište osiguranja godinama napreduje na dva odvojena kolosijeka; neživotni segment je u uzlaznom trendu i ruši rekorde, a životni u silaznoj spirali bez kraja na horizontu iako životna osiguranja predstavljaju najznačajniju skupinu osiguranja od gotovo 30 posto.
I lani taj divergentni trend pocrtavaju brojke crno na bijelo. Premija iz lepeze neživotnih osiguranja, iz koje se prikupi tri četvrtine premijskog kolača, porasla je na 7,5 milijardi kuna, iza kojih stoji dvoznamenkast rast (+11,3%). Životni segment nosi suprotni predznak s padom zaračunate bruto premije oko dva posto, na 3,07 milijardi kuna. S obzirom na odnose dvaju segmenata naglašeno u korist neživotnih osiguranja, konačan pozitivni rezultat nije se našao pod upitnikom. Istodobno, likvidirane štete prošle godine dosegnule su 5,9 milijardi kuna, 7,6 posto više nego 2018.
Rastu segmenta neživotnih osiguranja, koja generiraju 70 posto ukupne premije, pridonijela je dobra makroekonomska slika koja se odrazila u snažnijem kreditiranju banaka što je poguralo i premiju osiguranja kredita za oko 47 posto, a bitan doprinos došao je od kasko osiguranja vozila (18 posto) i zdravstvenog osiguranja (16 posto). Na konto osiguranja od automobilske odgovornosti prihod u 2019. iznosio je 2,3 milijarde kuna, od čega je obvezno AO osiguranje donijelo 2,2 milijarde kuna premije. Samo na godišnjoj razini sklopljeno je gotovo 116 tisuća polica više, a prosječna polica od šteta prema trećim osobama u prometu stajala je 934,3 kune i u blagom je rastu. Usporedbe radi, isto pokriće liberalizacije 2013. stajalo je 1500 kuna pa računica pokazuje da od tada konkurencija u džepove građana pospremi oko milijarde kuna svake godine.
Pad premije u segmentu života lani je zabilježen u svim vrstama iz te lepeze osiguranja kao posljedica niskih kamatnih stopa koje te proizvode čine neatraktivnima. Domaći osiguranici navikli su na mješovite proizvode sa štednom komponentom očekuju određene prinose kojih (više) nema, a demotivirajuće im je što se u eri jeftinog novca rizik potrage za prinosima seli na ulagatelja. Premda branša situaciju s kamatama polako prestaje doživljavati kratkotrajnom anomalijom još izostaju proizvodi koji bi ugovarateljima bili primamljivi(ji). U životnim osiguranjima najveći udio otpada na klasično životno osiguranje s premijom od 2,48 milijardi kuna, slijede životna ili rentna osiguranja kod kojih ugovaratelj snosi rizik ulaganja s gotovo 422 milijuna kuna premije.
Jedan od lukrativnih segmenata zadnjih nekoliko godinu je zdravstvena niša koja raste petu godinu zaredom. Lani je premija u zdravstvenim osiguranjima porasla 16,5 posto na 606 milijuna kuna, no tu će budućnost ovisiti o potezima države. S prosječnom potrošnjom od 20 eura za osiguranje zdravlja u Hrvatskoj, u usporedbi s europskih 232 eura, privatni sektor u dijelu dopunskog osiguranja vidi svoju priliku. Zasad dominatni igrač ostaje država kroz Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje kojeg privatnici drže nelojalnom konkurencijom. Država zasad ne pokazuje natruhe da bi mogla promijeniti pravila igre, a vodu na mlin argumentaciji snažnog javnog zdravstva naušrtb privatnog tek će donijeti (uspješan) početak borbe s epidemijom korona virusa u proljeće 2020.
No, kao u dobru tako i u zlu - osiguranja neizbježno dijele i ograničenja lokalne ekonomije. Prosječan građanin Hrvatske godišnje na osiguranje potroši tek oko 347 eura. Većina tog iznosa, 245 eura, je za neživotno, a 101 euro za životno osiguranje. Istovremeno, u Europskoj uniji prosjek potrošnje za osiguranje u 2018. iznosio je pozamašnih 2170 eura. Gledajući prema BDP-u, premije osiguranja čine blijedih 2,68 posto naspram europskih 7,19 posto. Te se brojke uglavnom tumače kao potencijal hrvatskog tržišta i pokazatelj u kojem bi smjeru njegov razvoj mogao ići smanjenjem jaza u standardu između Hrvatske i ostatka Unije. Danas je, međutim, slaba to utjeha u lovu na rezultate i tržišno pozicioniranje pa su domaće kompanije odlučile premiju podebljati iskorakom u bogatije zemlje. Povrh 10,1 milijarde kuna ostvarenih kod kućej, u EU su lani naplatili 435 milijuna kuna. Doprinos je iznosom (zasad) skroman, no ino premija itekako ima potencijala poboljšavati rezultate pa ne čudi da se u branši ne skriva zadovoljstvo “hrvatskim osiguranjem kao izvoznim proizvodom”. Fokus je na tržišima Austrije, susjedne Slovenije i Italije. U proboju na njih najdalje je otišla Agram grupa putem Euroherca i Adriatica, slijede Allianz i Croatia ponajviše policama zaštite od automobilske odgovornosti i kaska.
Na živom tržištu koje se svakodnevno preslaguje lider s 25,7 posto udjela u premiji bilo je Croatija osiguranje. Kompanija iz sastava Adrisa zaračunala je 2,7 milijardi kuna bruto premije, a premda godinama drži vodeću poziciju na ljestvici premija joj je stagnirala u odnosu na 2018. Kraj 2019. rame uz rame dočekali su drugi i treći igrač: Allianz je sa 1,36 milijardi kuna premije držao 13 posto tržišta osiguranja, dok mu Euroherc s tek 85 milijuna manje, 1,27 milijardi kuna i 12,2 posto udjela u premiji, ozbiljno konkurira za poziciju. Četvrti osiguravatelj bio Wiener osiguranje, iz grupe Vienna Insurance Groupa, s udjelom od 8,8 posto i 927,4 milijuna kuna premije.
