Hrvatska je 52. od 63. zemlje na IMD ljestvici Svjetske digitalne konkurentnosti 2020. Pala je za jedno mjesto u odnosu na prošlogodišnji poredak. IMD indeks temelji se na analizi 3 faktora: znanju, tehnologiji i spremnosti za budućnost.
Hrvatska najbolje stoji u dijelu znanja (41. na ljestvici), a najlošije u spremnosti za budućnost (62. od 63 zemlje na ljestvici), s time da je i kod znanja i kod tehnologije zabilježen pozitivan pomak u odnosu na 2019., dok je u kategoriji spremnost za budućnost Hrvatska nazadovala za jednu poziciju u odnosu na prošlu godinu.
Indikatori koji pozitivno utječu na poziciju Hrvatske u okviru osnovnih stupova digitalne konkurentnosti su: odnos učenik/profesor u tercijalnom obrazovanju, broj žena s diplomama, veliki broj ženskih istraživača i grantovi za patente visoke tehnologije (znanje) te investicije u telekomunikacije (tehnologija). Kao slabosti izdvojeni su sljedeći indikatori: međunarodno iskustvo, obuka zaposlenika, tehnološki razvoj i aplikacije, prilike i prijetnje, javno privatno partnerstvo.
Na vrhu ljestvice digitalne konkurentnosti je SAD, a slijede Singapur, Danska, Švedska, Hong Kong, Švicarska, Nizozemska, Republika Koreja, Norveška i Finska. U odnosu na 2019. godinu 29 zemalja je zabilježilo pad na ljestvici, 23 zemlje su napredovale, a 11 su zadržale poziciju.
"Hrvatska je u cjelini znatno napredovala u pogledu vlastite digitalne osposobljenosti, ali to nije bilo dovoljno i za rast njene konkurentnosti na svjetskoj sceni. Pojedine države su ostvarile skok na rang listi kao odraz znatnog napretka osposobljenosti u određenim područjima (Cipar, Turska, Estonija, Grčka). Iako smo svjedočili pojedinim sjajnim uspjesima na digitalnom području u Hrvatskoj, pa i u nastupu Hrvatskih tvrtki na svjetskoj razini, za napredovanje na svjetskoj rang listi potrebno je više. Osim znanja i tehnologije, u čemu smo dosta uspješni, potrebna je i spremnost i osposobljenost za buduće izazove, te stalna i usmjerena aktivnost države i društva u cjelini. To pokazuje i ovo Izvješće IMD-a i primjeri uspješnih zemalja. Ostvarili smo znatan napredak u području obrazovanja te bi trebalo takav pristup proširiti i omogućiti skokovit napredak inicijalno u segmentu digitalne osposobljenost a zatim u društvenom razvitku u cjelini“, istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
Za istraživanje digitalne konkurentnosti koriste se statistički podaci (2/3) i podaci prikupljeni u istraživanju mišljenja gospodarstvenika (1/3). Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku ove godine. Kod većine zemalja odgovori na anketu prikupljeni su tijekom prvog razdoblja COVID-19.
Dok god imamo bivše komun. na vlasti i socijalizam kao stvarno društveno uređenje promjene su nemoguće. Država upravlja glavninom gospodarskih tijekova, a onaj koji djeli novac taj je i gazda. Gazdama je dobro, pa nema potrebe za promjenom. Naši ljudi lakše skupe prnje u kofere i odu nego se bore za svoju budućnost tu. U Francuskoj narod za puno manje afere nego je Kovačevićev brlog iziđe vani 15 dana i sve zapale.