Ni ovotjedna burza turizma ITB Berlin nije dala odgovore hrvatskim turističkim radnicima kakve su priželjkivali nakon višemjesečnog zimskog zastoja u prodaji putovanja Nijemcima. Umjesto toga u prvom tjednu ožujka dočekao ih je neugodan zbroj: u Njemačkoj se u četiri mjeseca, od početka studenog 2018. do kraja veljače, za sve destinacije prodalo devet posto manje aranžmana nego u istom razdoblju prije godinu dana.
Kristalnu kuglu nema nitko i može se samo nagađati što se događa s velikim svjetskim putnicima, koji godišnje imaju pedesetak milijuna putovanja. Turska jest ‘in’, ali ne mogu svi tamo. Je li ih od putovanja ohladilo usporavanje gospodarstva u njihovoj zemlji? Planiraju li možda masovno, nakon prošle godine s iznimno povoljnim vremenom, ostati na odmoru u Njemačkoj?
Malo optimizma
Pitanja je puno, a optimizam nije unijelo ni veliko istraživanje Reiseanalyse, čiji se rezultati tradicionalno objavljuju na ITB-u. Istraživači su čak, na osnovu zadnjih rezultata iz siječnja, korigirali ranije, optimističnije prognoze o 55 milijuna putovanja njemačkih građana tijekom 2019. Zaključuju da će broj njemačkih turista ove će godine biti sličniji lanjskom od 54,1 milijuna.
Pri tom, na putovanja će (po)trošiti manje nego u 2018. kad je ta suma dosegla 72,7 milijardi eura. U ovoj godini prognoziraju 71,2 milijarde eura turističke potrošnje. U prosjeku će na Nijemci na odmorima dužim od pet dana, uključujući i daleka putovanja, ove godine trošiti 1017 eura, za razliku od lanjskih 1045 eura. Sve se to podjednako tiče svih mediteranskih zemalja, koje suočene s minusima mogu samo sanjati sezonu kakva se smiješi Turskoj. Ta zemlja trenutno knjiži 25 do 30 posto veći interes nego lani.
– Da, usporeni buking nije samo naš problem. Neobično je da u ovo vrijeme toliko puno njemačkih građana, koji obično među prvima bukiraju svoje ljetovanje, još nije odlučilo kamo će na odmor. Nervoza turističke industrije raste, Španjolska je već reagirala i spuštanjem cijena, i rekao bih da se na Mediteranu ove sezone može očekivati svojevrsni rat cijenama. To je bitka koju mi ne možemo dobiti, za nas je ključ omjer kvalitete i cijene. Tko nije ponudio pravu vrijednost za novac, morat će razmisliti o korekcijama. Iako ne preko noći, imamo još mjesec dana da vidimo kako će se sve razvijati – kaže Boris Žgomba, predsjednik Udruge putničkih agencija pri HGK, koji otkriva da je buking za Hrvatsku trenutno slabiji tri do deset posto.
Jesu li 2,5 mil. dovoljna
Koliko će cijene u godini u kojoj se na tržište vraća veliki igrač poput Turske i kojem su upravo niske cijene jedan od najjačih aduta, biti važne za razvoj situacije govori i podatak prema kojem pojedini grčki otoci, koji su znatnije digli cijene u odnosu na lani, trenutno imaju podbačaje do 20 posto. Većina mediteranskih turističkih zemalja povećava i budžete za promociju. To je nedavno napravila i Hrvatska, koja je samo za njemačko tržište izdvojila dodatnih 2,5 milijuna kuna. Je li to dovoljno ili treba povećati iznose, analizirat će se za desetak dana.
Ministar turizma Gari Cappelli uvjeren je da će hrvatski turizam u 2019. godini ugostiti 2,9 milijuna gostiju iz Njemačke, koliko ih je bilo i lani. Turističkim radnicima savjetuje da ne podliježu pritisku snižavanja cijena.
– Hrvatska se na svjetskom turističkom tržištu etablirala kao konkurentna destinacija prepoznata prvenstveno po kvaliteti koju pruža svojim posjetiteljima. Tome u prilog najbolje govori podatak da je u ovoj godini dosad ostvaren ukupni rast turističkog prometa pri čemu je zabilježeno 14 posto više noćenja turista iz Njemačke. Upravo zato trebamo raditi na unapređenju kvalitete ponude čiju će vrijednost zasigurno prepoznati naši gosti. Temeljem najava s najvećih turističkih sajmova, vjerujem kako ćemo u aktualnoj turističkoj godini nastaviti ostvarivati pozitivne rezultate uz zadržavanje imidža kvalitetne turističke destinacije – poručuje Cappelli.
uvjeren sam da će trilaterala ( anemija-pinokio-roks ) spasiti sezonu kao i uvijek ... usput će spasiti bedepe i pedeve i rejting i brodogradnju i petrokemiju i grupu borg i lješinarske fondove i opegeove i dobavljače i liku i zagoru i slavoniju i imunološki i riz odašiljače i ranojutarnje berače boca po kontejnerima ... niko kao kradeze , oni sve spašavaju i vode nas među najprosperitetnije države u europskoj zajednici naroda , upravo tamo gdje nam je i mjesto ( iza bugarske ali još uvijek ispred albanije ) ...