S Olgicom Spevec, predsjednicom Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog
natjecanja, razgovarali smo o pripremi za pregovore s EU u poglavlju
Zaštite tržišnog natjecanja, ali i o domaćim "kršiteljima" te ovlastima
u području tržišnog natjecanja.
VL: AZTN traži nadzor nad bankarskim
sektorom u dijelu tržišnog natjecanja. Kako je to pitanje riješeno u
EU, te hoće li i kada biti riješeno u Hrvatskoj?
SPEVEC: Zakon o bankama je nadležnost za rješavanje pitanja
tržišnog natjecanja u bankarskom sektoru dao isključivo Hrvatskoj
narodnoj banci. AZTN drži da takvo rješenje nije zadovoljavajuće,
pogotovo uzimajući u obzir činjenicu da više u niti jednoj zemlji EU-a
ne možemo naći takvo rješenje. Naime, u svim državama EU isključivo su
tijela srodna ovoj Agenciji nadležna za sva pitanja tržišnog natjecanja
u svim sektorima, pa tako i u bankarskom. Jedina iznimka bila je do
prije godinu dana Italija. Riječ je jednostavno o tome da je
potpuno nesvrsishodno i neekonomično educirati o ovoj vrlo kompleksnoj
grani prava (koja se u velikoj mjeri temelji na ekonomiji) zaposlenike
u nekoliko različitih tijela. Stoga, smatramo da bi i Hrvatska
trebala krenuti europskim putem i rješavanje svih pitanja tržišnog
natjecanja u svim sektorima prepustiti ovoj agenciji.
VL: Postoji li spor s HNB-om?
SPEVEC: Sukob između HNB-a i AZTN-a ne postoji, ali koliko mi je
poznato iz medija HNB još uvijek drži da je potrebno u Hrvatskoj
zadržati rješenje koje ne postoji niti u jednoj članici EU, pa ni u
svijetu, s čime se mi naravno ne slažemo jer argumenti za takav
stav ne polaze od prava tržišnog natjecanja, koje ne bi smjelo biti
instrument monetarne politike. Ali pustimo da ta pitanja riješi
zakonodavac, Agencija će postupati po zakonu, kakva god odluka bila
donesena.
VL: U Poglavlju Tržišno natjecanje
Hrvatska je dobila četiri mjerila koja mora dostići ne bi li se
otvorili pregovori. Hoće li i kada mjerila biti postignuta, odnosno
kada će biti otvoreni pregovori?
SPEVEC: Mjerila koja je dobila Hrvatska za otvaranje pregovora u
poglavlju Tržišno natjecanje odnose se na obvezu donošenja pojedinačnih
planova restrukturiranja hrvatskih brodogradilišta u teškoćama,
donošenje nacionalnog programa restrukturiranja industrije željeza i
čelika, usklađivanje poreznog zakonodavstva u odnosu na slobodne zone,
područja posebne državne skrbi, brdsko-planinska područja te obnovu
grada Vukovara, na obvezu donošenja akcijskog plana usklađivanja
ostalih zakona i propisa koji sadrže državne potpore, te na osiguranje
transparentnosti u odnosu na dodjelu državnih potpora sektorima, kao
što su industrija aluminija, tekstilna industrija i industrija kože i
obuće, proizvodnja automobilskih dijelova i turizam.
Dakle, radi se o mjerilima čije ispunjenje podrazumijeva i zahtijeva
određene reformske poteze i strateške odluke nadležnih državnih tijela,
prije svega Vlade Republike Hrvatske pa na to pitanje treba odgovor
potražiti kod tih tijela.
VL: kada će biti otvoreni pregovori?
SPEVEC: Osobno smatram da je u ovom trenutku preuranjeno govoriti o
rokovima i terminima otvaranja pregovora, sada sve aktivnosti treba
usmjeriti na poslove koji će rezultirati izradom nacrta prijedloga
spomenutih zakona, izradom planova restrukturiranja, itd. - ukratko,
koncentrirati se na posao koji moramo odraditi ako želimo u EU. Kako se
u ovom poglavlju radi o mjerilima koja proizlaze iz obveza preuzetih
sklapanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju još je naglašenija
potreba za njihovim ispunjavanjem, jer se u suprotnom krše odredbe
Sporazuma, što ni u kojem slučaju ne pridonosi vjerodostojnosti i
odlučnosti u svezi što skorijeg otpočinjanja pregovora.
VL: Osim zakondavnog okvira Europljani
će za ulazak u punopravno članstvo zahtijevati i dokaze o provedbi
odnosno učinkovitosti sustava. Koliko zadovoljavamo taj "provedbeni"
uvjet?
SPEVEC: Ti "provedbeni" uvjeti kako ih nazivate su i najteži, oni su
stvarni pokazatelj naše spremnosti za prihvaćanjem pravila i
vrijednosti koje podrazumijeva priprema i članstvo u EU, tu nema
mogućnosti za "igru skrivača", deklarativno prihvaćanje promjena
i kozmetičke zahvate tamo gdje je potreban kirurški rez.
VL: Koliko je hrvatsko gospodarstvo
liberalizirano?
SPEVEC: Hrvatsko gospodarstvo je u velikoj mjeri liberalizirano.
Naravno, ostaju još neki sektori gospodarstva koji to nisu do kraja,
primjerice energetski sektor. Međutim, Agencija ima prostor djelovanja
i u sektorima koji nisu liberalizirani jer može, primjerice, odlučivati
o eventualnim zloporabama vladajućeg (monopolističkog) položaja
poduzetnika koji djeluje na takvom tržištu.
OLGICA SPEVEC Predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja
