Da bismo dostigli razvijene zemlje u zaštiti okoliša, Hrvatskoj bi trebalo 11 milijarda, a za obnovljive izvore energije i 15 milijarda eura, kaže Vinko Mladineo, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. No iako smo već do ove godine trebali proizvoditi oko 5% energije iz obnovljivih izvora, nismo dostigli ni 1%, a umjesto planirana smanjenja ispuštanja stakleničkih plinova oko 6% do 2012., u čemu su trebali pomoći i brojni projekti tvrtki koje je Fond dosad sufinancirao s oko 400 mil. kuna, emisiju smo toliko još povećali, prije svega zbog sve većeg broja vozila na cestama, tvrdi on.
Iz fondova 270 mil. eura
I sve to unatoč tomu što su glavni onečišćivači u RH poput Ine, HEP-a, Cemexa, Petrokemije, Našice cementa... već “kažnjeni” s oko 70 milijuna kuna, koliko zbog onečišćenja godišnje plaćaju Fondu, a mnoge od njih, poput HEP-a, Vira, Petrokemije, Pika Rijeka ili Holcima i ulažu najviše u održiv razvitak. Mladineo ističe kako su ulaganjima uz pomoć Fonda te NDP-a hrvatske tvrtke smanjile stakleničke plinove oko 800.000 tona u godini, što je u proteklih pet godina donijelo uštede od 4,5 milijarda kuna.
250 vjetroelektrana?
Smanjenje štetnih emisija ne smije ići nauštrb industrije, već se ona mora okrenuti energetskoj učinkovitosti i korištenju obnovljivih izvora energije. Tako se tvrtkama smanjuju ulazni troškovi, pojeftinjuju proizvodi i povećava konkurentnost. U turizmu se, tvrdi Mladineo, sve više ulaže u solarne kolektore, koji ulaganja vraćaju za dvije-tri godine, a toplinska i električna energija, koja je prije činila i 30 posto svih troškova, poslije je besplatna. Hrvatska do 2020. ima obvezu 20-postotnog smanjenja emisije stakleničkih plinova, 20% proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i 20% uštede energije, u čemu će joj, objašnjava, pomoći i fondovi EU iz kojih samo 2012. i 2013. možemo povući 270 milijuna eura, o čemu će biti govora i na skoroj regionalnoj konferenciji o zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti koju organizira Infoarena grupa. Svrha konferencije je, naime, upoznati interesne skupine gdje se kriju investitorski potencijali i koje su mogućnosti korištenja izvora financijskih sredstava da bi se potaknuli razvojni projekti iz područja zaštite okoliša i energetske učinkovitost što bi utjecalo na razvoj zelene ekonomije koja može potaknuti gospodarski rast.
Trenutačno je najviše prijavljenih projekata za vjetroelektrane, čak 250, kojima bi se, kad bi se sve sagradile, ostvarila snaga 6000 megavata, a strategijom je zacrtano 1500 megavata. No europska je praksa maksimalno 30% obnovljivih izvora u postojećoj energetskoj mreži, a treba imati mjeru i u korištenju prostora, kaže Mladineo. Tvrdi kako u nas u programe korištenja obnovljivih izvora energije najviše ulažu tvrtke Valalta, Eko, Sem 1986, Adria wind power i Jadranka hoteli koje su za to od Fonda dobile zajmove, odnosno subvenciju kamata, do 1,7 milijuna kuna.
Koliko je pametno slijediti strategiju bogatih i razvijenih ako niste jedan od njih, mozete procitati na ovoj poveznici. http://ourmaninsichuan.wordpress.com/2010/11/15/low-carbon-plot-or-why-cancun-has-already-failed/