Veleprodaja, maloprodaja i visokogradnja tri su vodeće djelatnosti među malim i srednjim poduzetnicima u Hrvatskoj. Ne samo da se tim djelatnostima bavi najviše poduzeća, već zapošljavaju najviše ljudi te ostvaruju najveće prihode.
Ipak, kada je riječ o produktivnosti, najproduktivnija djelatnost među malim i srednjim poduzetnicima je energetika, a slijede je financijske usluge i vodni prijevoz. "Energetika i usluge u financijskom sektoru po rezultatima odskaču po produktivnosti. To su djelatnosti gdje se veliki obujam trgovine (prihoda) ostvaruje uz učešće malog broja djelatnika, a vodeća djelatnost po rentabilnosti koja pokazuje u kojoj mjeri mogu biti zadovoljni vlasnici i državni proračun je telekomunikacije", ističe Nikola Nikšić, direktor strateškog razvoja i analitike tvrtke Bisnode.
Naime, prema analizi koju je napravila tvrtka Bisnode, energetikom se u hrvatskoj bavi 606 malih i srednjih poduzeća koja zapošljavaju 2194 radnika, a ukupan prihod po zaposlenom im iznosi 1,36 milijuna kuna. Iza energetike (u kojoj je ukupan prihod u 2012. iznosio gotovo tri milijarde kuna), slijede financijske usluge u kojem je ukupan prihod po zaposlenom 1,29 milijuna kuna te vodni prijevoz s 1,13 milijuna kuna prihoda po zaposlenom. Veleprodaja, koja ostvaruje gotovo 25 puta više prihoda od energetike, s 1,1 milijunom kuna tek je četvrta djelatnost po ostvarenim prihodima po zaposlenom.Ukupno 251 poslovni subjekt, koliko ih se bavi telekomunikacijama, zajedno je prihodovao 1,27 milijarde kuna i ostvario neto dobit od 104 milijuna kuna.
S obzirom da im je neto dobit po zaposlenom u 2012. iznosila 66.200 kuna, ta su poduzeća svrstana na vrh ljestvice najrentabilnijih djelatnosti, ispred televizijske filmske i video djelatnosti, dok se veletrgovina i maloprodaja nije našla ni među deset najrentabilnijih, iako prihodi tih djelatnosti višestruko nadmašuju prihode u telekomunikacijama. U Hrvatskoj se veleprodajom bavi 16839 poslovnih subjekata, odnosno 16,2 posto dok se drugom najvećom djelatnosti - maloprodajom bavi njih gotovo upola manje. Sličan je omjer i u ukupnim prihodima. Najveća veleprodaja u 2012. je ostvarila prihode od 74 milijarde kuna dok je maloprodaja generirala oko 35,4 milijarde, a visokogradnja 13,7 milijardi.
Problem nelikvidnosti
Ipak takav omjer ne prati i broj zaposlenih. Naime, u veleprodaji su zaposlena 67.203 radnika dok je u maloprodaji njih 51.873. "Prema apsolutnoj vrijednosti neto dobiti, od ukupno 87 grupa djelatnosti, 50 ih posluje s kumulativnom neto dobiti (57,5%), a 37 s neto gubitkom (42,5%). Grupa djelatnosti 'pravo, računovodstvo i revizija' koja obuhvaća intelektualne usluge neophodne u tekućem poslovanju velikog broja poduzetnika, a za koje se ne rabi dugotrajna imovina veće vrijednosti, dominantna je u apsolutnom iznosu koji u odnosu a ostvarene ukupne prihode te djelatnosti predstavlja profitnu stopu od 18,7 posto", kaže Nikšić, dodajući kako je iz kumulativnih podataka i pokazatelja za male i srednje poduzetnike vidljivo da im je najveći izazov rješavanje nelikvidnosti.
"Koeficijent tekuće likvidnosti koji je u 2012. pao ispod vrijednosti 1.0 promatran povezano s vrijednošću koeficijenta ubrzane likvidnosti (0,66) i s visokim udjelom (71,6%) neoperativne imovine (zemljišta, građevinski objekti, ulaganja u nekretnine) u dugotrajnoj imovini, ukazuje da će to biti izuzetno teško. Zahtijevat će jedan novi pristup, prvenstveno utemeljen na intenzivnom razvoju kompetentnosti sudionika u gospodarstvu, u kojem će se znati vrednovati i poticati prave poduzetničke ideje i planove za budućnost. Jer, sadašnji modeli mjerenja, financiranja i poticanja su u najvećoj mjeri utemeljeni na reaktivnom pogledu u prošlost i djelomično u sadašnjost", zaključuje Nikšić.
