U sklopu usklađivanja legislative s procedurom uvođenja eura Ministarstvo financija planira u 2020. izmjenu niza zakona koji se tiču HNB-a i nadzora nad kreditnim institucijama te zaduživanjem građana. Jedna od većih promjena jest i da će od svibnja nacionalnu referentnu stopu (NRS), uz koju se veže promjenjivi dio kamatne stope u kreditima, izračunavati središnja banka, a ne Hrvatska udruga banaka. Izmjenama Zakona o kreditnim institucijama (ZOKI) HNB će pak imati na raspolaganju širi dijapazon mjera koje može primjenjivati na bankama kako bi osigurao stabilnost financijskog sustava, o čemu je VL već pisao.
Mogu novčano kazniti banke
U skladu s Odlukom o prikupljanju podataka o uvjetima kreditiranja potrošača za banke se uvodi novi izvještajni sustav te predviđa mjesečno prikupljanje podataka o svim novoodobrenim kreditima potrošačima, a jednom godišnje prikupljanje podataka o svim kreditima građana. Tako će još ekstenzivnije moći pratiti pokazatelje zaduženosti i po potrebi intervenirati. Izmjene ZOKI-ja predviđaju mogućnost propisivanja ograničenih uvjeta kreditiranja potrošača te sankcije kada banke ne postupaju u skladu s novim odredbama.
Mjere bi se, objasnili su u HNB-u, propisivale linearno za banke. No, izmjenama zakona HNB može izreći i pojedinačne novčane kazne te uvesti penale kod kršenja propisa. Već u svibnju vidjet će se hoće li takve mjere biti potrebne nakon dubinske kontrole koju Europska središnja banka provodi nad Zabom, PBZom, Ersteom, OTP-om i HPB-om. Zakonskim izmjenama postupak izricanja upravnih sankcija HNB-a usklađuje se, naime, s onim koji primjenjuje ESB.
Ograničenje visine kredita
Kad su posrijedi makrobonitetne mjere koje HNB može primijeniti, a tiču se građana, to mogu biti ograničenje iznosa kredita u odnosu na dohodak, ograničenja otplate kredita u odnosu na dohodak tako da otplate kredita moraju biti manje od dohotka za propisani iznos ili u nekom omjeru ili ograničenja ročnosti određivanjem najduljeg roka dospijeća za pojedine vrste kredita.
– Mjere se ponekad različito oblikuju ovisno o vrstama kredita pa su, primjerice, stroži uvjeti za stranu valutu, ili kod stambenih kredita blaži uvjeti za kupce prve nekretnine ili se nadopunjavaju, sve kako bi se utjecalo na rizike za financijsku stabilnost koji bi izvirali iz prezaduženosti potrošača – objasnili su nam HNB-u.
Izmjenama Zakona o HNB-u moguće je primijeniti i negativne kamate, za što je doduše, i guverner Vujčić na jednom od briefinga rekao da je malo vjerojatno na našem tržištu. Neovisno o ovim zakonskim izmjenama, banke su se dogovorile da će sredinom godine ponovno početi s primjenom Hrvatskog registra obveznika kredita, usklađenog s Uredbom GDPR.
VIDEO Boris Vujčić održao predavanje: Perspektiva ulaska Republike Hrvatske u eurozonu
